"Ništa vas ne može pripremiti na spoznaju da ste dio društva koji čini genocid. To je jedan duboko bolan trenutak za nas", rekla je Julija Novak, izvršna direktorica B'Tselema predstavljajući svoje izvješće u Jeruzalemu.

Izvješće njezine organizacije temelji se na svjedočenjima, statistici i događanjima u izraelskoj politici unazad "više od 20 godina".

"Proučavanje izraelske politike u Pojasu Gaze i njezine strašne posljedice, kao i izjave visokih političkih i vojnih dužnosnika o ciljevima napada nas dovode do zaključka da Izrael provodi koordiniranu akciju u cilju namjernog uništenja palestinskog društva u Gazi", stoji u izvješću.

Nevladina udruga PHRI se usredotočila na "namjerno demontiranje zdravstvenog sustava u Gazi" i zaključuje da operacije koje se sprovode u Gazi "odgovaraju kriterijima genocida kako je definirano Poveljom o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida čiji je potpisnik i Izrael", piše u zajedničkom priopćenju dviju udruga.

Međunarodni kazneni sud (ICC) sa sjedištem u Den Haagu objavio je u studenome naloge za uhićenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegova bivšeg ministra obrane Yoava Gallanta te vođe Hamasa, Ibrahima Al-Masrija zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u sukobu u Gazi.

Južnoafrička Republika je pred Međunarodnim sudom pravde također pokrenula postupak protiv Izraela optuživši ga za "genocid" u Gazi.

Rat u Pojasu Gaze izazvan je neviđenim napadom Hamasa 7. listopada 2023. na ruralne zajednice i glazbeni festival na jugu Izraela kada je u jednom danu, prema službenim podacima, ubijeno 1219 ljudi, većinom civila, a preko 250 oteto i odvedeno u Gazu.

U ratu koji je uslijedio je, prema ministarstvu zdravlja Hamasa, ubijeno 59.820 ljudi. UN smatra podatke Hamasa vjerodostojnim.

Izrael se jednostrano povukao iz enklave u rujnu 2005. Militantni islamistički pokret Hamas vlada Pojasom Gaze od 2007. nakon što je u unutarnjim skubima porazio suparnički Fatah.