SELJACI SE ŽALE

'Državnu zemlju dobit će velike ribe, a njih će pojesti europske'

15.06.2012 u 19:37

Bionic
Reading

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina kaže da on donosi odluke i snosi odgovornost, kao da je selo briga tko će biti odgovoran nakon što velike ribe dobiju državnu zemlju, a njih onda pojedu još veće, europske, za koje ćemo na kraju raditi mi seljaci – kazao je predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza Mijo Latin na današnjoj konferenciji za novinare u povodu novog zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Iako se ministar Tihomir Jakovina brani da je tek riječ o radnoj verziji zakona koja još nije ni u javnoj raspravi, niz je primjedbi na nelogičnosti koje u njemu, kako tvrde seljaci, idu na ruku velikim igračima. Na zakup državne zemlje na 50 godina – a planirano je u roku od godinu dana “u promet” pustiti još oko milijun neobrađenih hektara – prednost više ne bi imala obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) nego najkvalitetnije ocijenjeni gospodarski programi.

'S obzirom na to da svega 5% poljoprivrednika ima VSS te ne znaju ni kako bi ih napisali niti imaju novca da za njih to učini netko drugi, jasno je da je za seljake, koji se prvi put izjednačuju s trgovačkim društvima, to unaprijed izgubljena trka', kazao je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić. Iz HPK su na više od 15 točaka zakona predložili izmjene i očekuju očitovanje. Ne uvaži li ih se prijete i izlaskom iz 26-članog povjerenstva za zakon u kojemu, tvrdi Brlošić, samo član HPK ima veze sa zemljom. Zakon predviđa i licitaciju trostruke cijene od početne za zemlju, što se nije primjenjivalo ni po pitanju stanova.

'Zašto bi onda na OPG', pita Brlošić i dodaje da će država morati izabrati želi li seljake na zemlji ili njihovo masovno iseljavanje u gradove. No kako se navrat-nanos još milijun hektara želi staviti u funkciju, a na njih se neće povećavati masa novca za poticaje kojih je jedva dovoljno i za sadašnjih 800.000 hektara, u HPK kažu kako je i to vjerojatno jasan odgovor tko su državni prioriteti jer seljaci ni smanjivanje poticaja neće preživjeti. Za 15-ak dana počinje i žetva pšenice, a u kolovozu sjetva uljane repice, no 8000 poljoprivrednika još nije dobilo ni lipu od prošlogodišnjih poticaja zbog duga poreznoj upravi.

'S time se ne slažemo i želimo razgovarati s ministrom Slavkom Linićem', poručili su danas iz HPK, ističući kako nitko nema prava uzimati poticaje poljoprivrednika već postoje drugi putevi naplate. Ispada da su seljaci nižeg reda. U poslovanju moraju garantirati i svojom imovinom, pri čemu je vjerojatnost naplate od strane države i banaka 100 posto, a što je s računima onih koji državi duguju više od 40 milijardi kuna i gotovo se nikad neće naplatiti, pitao je Brlošić, ističući kako bi isplata 10 milijuna kuna neplatišama - koje je država navela na zaduživanje, a sada im na dug obračunava kamate i blokira račune - bila velika pomoć za nadolazeće radove. Ako seljaci nemaju ni kune za gorivo, nema ni žetve ni sjetve, upozorio je Brlošić, ističući kako seljaci nisu bili u tako teškim problemima već 10 – 20 godina.