Središnje izborno povjerenstvo BiH ima rok od mjesec dana za objavu potvrđenih rezultata izbora održanih 4. listopada odnosno izračun koliko je koja stranka dobila mandata u tijelima zakonodavne vlasti od države preko entiteta do županija.

Još uvijek se prebrojavaju glasovi pristigli poštom a glasanje će biti ponovljeno i na najmanje jednom biračkom mjestu u Brčkom na kojemu su utvrđene nepravilnosti.

Kada se to obavi i potvrde rezultati počinju teći rokovi za uspostavu tijela vlasti a prvo na redu trebao bi biti Predsjedništvo BiH čije se konstituiranje očekuje do sredine studenog.

Prema rezultatima koji su bili dostupni u četvrtak, Darijana Filipović iz HDZ-a BiH učvrstila je svoju poziciju pobjednice u utrci za državni vrh iz reda hrvatskog naroda s osvojenih 112 tisuća glasova dok je Slaven Kovačević iz Demokratske fronte (DF) Željka Komšića drugi s oko 73 tisuće glasova.

Denis Bećirović iz SDP-a ostaje u Predsjedništvu BiH još jedan mandat jer je dobio povjerenje 215 tisuća birača a njegov glavni protukandidat Bakir Izetbegović 192 tisuće.

Željka Cvijanović kao kandidat iz reda Srba dobila je 306 tisuća glasova dok je drugoplasirani Marinko Božović dobio povjerenje 145 tisuća birača.

Predsjedništvo BiH ima ovlasti imenovati mandatara za sastav Vijeća ministara i za to formalno mora čekati konstituiranje Zastupničkog doma državnog parlamenta koji mora potvrditi tu odluku no u praksi se to ne događa prije nego što bude konstituiran i Dom naroda iako to tijelo ne odlučuje o imenovanju izvršne vlasti.

Struktura Zastupničkog doma izravno se određuje na temelju rezultata glasanja od 4. listopada no kako će izgledati Dom naroda ovisi o složenim procedurama na razini entiteta i deset županija unutar Federacije BiH iz kojih se delegiraju zastupnici u klubovima naroda.

Čelnici HDZ BiH i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Dragan Čović i Milorad Dodik početkom su tjedna nakon što su se sastali u Banjoj Luci ustvrdili kako će njihove stranke imati tzv. kontrolne pakete odnosno najmanje tri od pet zastupnika koliko ih broje klubovi konstitutivnih naroda u Domu naroda državnog parlamenta.

Bakir Izetbegović siguran je da će njegova Stranka demokratske akcije (SDA) imati istu takvu poziciju u klubu Bošnjaka pa iz toga proistječe kako je nedvojbeno da će ove tri stranke činiti ključ koalicije na državnoj razini.

No SDA u tim kalkulacijama još uvijek treba partnera iz Federacije radi osiguranja stabilne većine i u Zastupničkom domu ali i na razini Federacije BiH.

Predsjedništvo te stranke u srijedu je imenovalo tim koji bi trebao pregovarati s potencijalnim partnerima "vodeći se izbornim legitimitetom SDA, programskim načelima i interesima države BiH".

Neposredno nakon izbora kao najizgledniji saveznik SDA figurirala je Stranka za BiH (SBiH) no sada su se pojavila nagađanja kako bi umjesto nje u vlast mogao SDP BiH koji je bio na vlasti tijekom protekle četiri godine. Takvu koaliciju mediji u BiH opisuju "crveno-zelenom" odnosno "lubenicom" na što je ljutito reagirao čelnik SDP-a Nermin Nikšić.

"Sudeći prema pojedinim medijskim napisima, neki su u naše ime već završili razgovore, podijelili funkcije, raskinuli saveze i formirali nove koalicije, a da mi koji bismo u svemu tome trebali sudjelovati o tome očevidno nismo obaviješteni", komentirao je ironično Nikšić na društvenoj mreži takve tvrdnje.

Odlučno je odbacio tvrdnje kako je mrtav projekt "trojke" odnosno savezništva SDP-a s Narodom i pravdom (NiP) i Našom strankom (NS) koje su do sada činile vlast iako su te dvije stranke, za razliku od SDP-a, na izborima zabilježile znatno lošije rezultate nego prije četiri godine.

Izetbegovićeva SDA za sada je potvrdila spremnost da sa Strankom za BiH koalira u Sarajevskoj te Unsko-sanskoj županiji a u tu koaliciju planiraju uvesti i Komšićev DF koji im je u Sarajevu posebice važan iako ima samo dva zastupnika u županijskoj skupštini jer im osigurava tijesnu natpolovičnu većinu potrebnu za uspostavu vlasti.

Dok čeka rasplet u pregovorima među bošnjačkim strankama, Dodik je pak uvjeren u to da čvrsto drži sve konce vlasti u Republici Srpskoj, te je najavio nove korake koji bi potencijalno mogli potaknuti napetosti u zemlji.

U intervjuu za javni servis RTRS od srijede najavio je donošenje novog entitetskog ustava do 9. siječnja naredne godine. Uz to što planira Banju Luku proglasiti glavnim gradom RS najavio je i kako će vjerojatno posegnuti za ukidanjem ili ograničavanjem ovlasti Vijeća naroda RS, neke vrste supstituta za domove naroda kakvi postoje u Federaciji i državi a zadaća im je zaštita nacionalnih interesa, prije svega konstitutivnih naroda.

"Nitko neće ugušiti Srbe, Hrvate ili Bošnjake, ali će omogućiti da se demokratski kvalificirana većina može vidjeti kroz jedan sistem", kazao je neodređeno Dodik koji je ranije opetovano kritizirao činjenicu da Vijeće naroda može zaustaviti svaki zakon koji usvoji Narodna skupština i poslati ga na ocjenu Ustavnom sudu RS ukoliko većina u klubovima naroda ocijeni da ti zakoni ugrožavaju njihove nacionalne interese.

Glas Hrvata u tom tijelu odavno je postao nevažan jer njih zastupaju osobe koje su članovi srpskih vladajućih stranaka, uglavnom SNSD-a, no za Dodika su problem ostali Bošnjaci za koje sada kaže da su "ovisni o Sarajevu" pa se takvih želi riješiti.

"Uvijek ćemo uzeti Bošnjaka ili Hrvata koji su stručni i kvalificirani. Reći će oni da je on 'naš' ali neka govore što hoće", kazao je Dodik najavivši kako će sada pomoći onim sredinama u kojima su Bošnjaci glasali za njegovog kandidata za predsjednika RS Savu Minića.

Miniću su na toj pobjedi čestitali tek rijetki poput ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka i predsjednika Tatarstana Rustama Minihanova.

U četvrtak im se na tome zahvalio a u objavi na mreži X naveo je kako se veoma raduje budućoj suradnji s njima.