'DDR je bio bespravna država', rekla je kancelarka na saboru svoje Kršćansko-demokratske unije (CDU) za Medklenburg-Vorpommern u Wismaru, neposredno uoči proslave 25. obljetnice pada Berlinskog zida. Rasprava o tome je 'tjeskobna', ustvrdila je Merkel, kako prenose njemački mediji.

U DDR-u je vladala diktatura proleterijata s propisanim vodstvom komunističkog SED-a. Za onoga tko je o tome dvojio, zakoni na papiru ubrzo nisu više ništa značili. 'A ako niste imali sreće, to se odnosilo i na čitavu obitelj', izjavila je Merkel, koja je i sama odrasla u DDR-u.

Kancelarka je time reagirala na izjave predsjednika vlade Mecklenburg-Vorpommerna, socijaldemokrata Erwina Selleringa, da DDR nije bio potpuno bespravna država.

U njemačkoj javnosti više od dvadeset godina nakon pada komunizma nije bilo dvojbi o totalitarnom karakteru DDR-a, a Sellering je nedavno iznenada pokrenuo raspravu o tome.

Na istome skupu na kojemu je nastupila Merkel, predsjednik zemaljske podružnice CDU-a Lorenz Caffier rekao je da se Sellering vara kad tvrdi da DDR nije bio bespravna država, jer možda vjeruje da bi inače povrijedio ljude koji su u njoj živjeli.

'Možemo s pravom biti ponosni na ono što smo unatoč okolnostima postigli u DDR-u', rekao je Caffier.

Selleringa je kritizirao i njegov stranački kolega i suradnik u zemaljskoj vladi, socijaldemokratski ministar poljoprivrede Till Backhaus. Za njega je 'potpuno jasno' da je DDR bio bespravna država, izjavio je Backhaus u jednom radijskom intervjuu, pojasnivši kako već činjenica da je postavljala zidove i bodljikavu žicu svjedoči u bespravnoj državi.

U srijedu je šest zastupnika CDU-a u parlamentu Mecklenburg-Vorpommerna najavilo da će zbog Selleringa bojkotirati svečano obilježavanje pada Berlinskog zida u Schwerinu. Neprihvatljivo je da netko tko zastupa takvo stajalište nastupa kao govornik na svečanosti obilježavanja pada Zida, poručili su.

Poznati disident iz DDR-a i kantautor Wolf Biermann u petak je u Bundestagu u okviru obilježavanja godišnjice pada Zida izazvao incident napadom na zastupnike stranke Ljevice. Biermann je u nekoliko navrata tu stranku nazvao 'neprijateljima' i 'ološem' te 'bijednim ostatkom onoga što je na sreću prevladano'.

Ljevica (Die Linke) nastala je spajanjem Stranke demokratskog socijalizma (PDS), nasljednice komunističkog SED-a koji je vladao u DDR-u i skupine otpadnika od Socijaldemokratske stranke (SPD).

Supredsjednici Ljevice, Katja Kipping i Bernd Riexinger te predsjednik kluba zastupnika te stranke uz Bundestagu Gregor Gysi u zajedničkoj su izjavi ustvrdili su da je DDR bio država 'u kojoj je politička proizvoljnost u svakom trenutku mogla zamijeniti pravo i pravičnost, u kojoj su tisuće života slomljeni i uništeni državnim bespravljem'. Glavnu odgovornost za to snos SED, poručili su.

U izjavi, objavljenoj u subotu, vođe Ljevice također su podsjetili da se PDS kao nasljednik SED-a u proljeće 1990. ispričao građanima DDR-a.

'Danas obnavljamo tu ispriku za počinjenu nepravdu i obećavamo da ćemo čuvati demokraciju i pravnu državu kao dvije zjenice oka', poručili su.

Vodeće njemačke stranke odbijale su do sada prihvatiti Ljevicu kao mogućeg koalicijskog partnera, tvrdeći da se nije dovoljno oslobodila totalitarne prošlosti i prihvatila demokraciju. Međutim, nakon nedavnih izbora u Tiringiji socijaldemokratski SDP po prvi put ozbiljno razmišlja o koaliciji s Ljevicom, koja je ondje postigla značajan rezultat. Mogućnost da po prvi put u povijesti ujedinjene Njemačke na čelu neke izvršne vlasti bude pripadnik nasljednice komunističkog SED-a dovela je do žestoke rasprave u javnosti. U nju se uključio i savezni predsjednik Joachim Gauck, koji se inače ne miješa u stranačka i dnevnopolitička pitanja. Gauck je u jednom intervjuu rekao da stranci Ljevice možda ne treba vjerovati jer potječe iz stare komunističke partije koja je desetljećima vladala istočnom Njemačkom. Napale su ga stranke koje kane koalirati s Ljevicom u Tiringiji.