Djevojčice koje se danas rode u Hrvatskoj pred sobom imaju 80, a dječaci 74 godine života – posljednja je procjena demografa koju prenosi Večernji list. Ukazuju kako je to približno tri godine kraće od europskog prosjeka, uz napomenu kako zdravstveno stanje starijih od 72 godine prati bitno narušeno zdravlje i invalidnost
Stanovnici Hrvatske nakon 65. godine mogu računati s otprilike sedam godina dobrog zdravlja, navodi Večernji list, dok stanovnici Malte, Šveđani ili Danci u trećoj životnoj dobi ostaju zdravi još 13 do 15 godina. Slovaci su, prema Eurostatu, najbolesniji narod u Europi – nakon 65. požive samo tri godine bez ozbiljnih zdravstvenih problema.
'Nisu ekonomski pokazatelji uvijek presudni za zdravstveno stanje pojedinaca jer na kvalitetu života bitno utječu navike', kaže dr. Marina Kuzman sa Zavoda za javno zdravstvo i napominje kako zloćudne bolesti odnose godine života, a bolesti srčanožilnog i mišićno-koštanog sustava kvalitetu. Ukazuje kako 'žene žive dulje, ali imaju i veće šanse da se dulje muče s bolestima'.
Iako Hrvatska postupno izjednačava radni vijek žena i muškaraca na 65 godina, a kad se izjednače razmišlja se i o povećanju na 67 godina, ovih dana prihvaćeni Ekonomski program Vlade ne spominje donošenje takve odluke već ove godine. Priprema se, doduše, nekoliko važnijih promjena u mirovinskom sustavu koje bi stupile na snagu od 2014. godine.
'Budući da je životni vijek sve dulji, sve je dulje i razdoblje vitalnosti koje često znatno nadilazi dob odlaska u mirovinu. Stoga se planira proširiti krug korisnika mirovine koji uz korištenje dijela mirovine mogu zasnovati radni odnos', stoji u Ekonomskom programu za 2013.
Večernji list podsjeća kako bi idućeg mjeseca trebala početi javna rasprava o reformi mirovinskog sustava pri čemu se planira, među ostalim, da radnici koji odu u mirovinu pet godina ranije izgube 20,4 posto mirovine.
