Predstavljajući zakon zastupnicima, Šušnjar je rekao kako Hrvatska ovim zakonskim okvirom postavlja temelje dugoročne energetske politike usmjerene na stabilnost sustava, sigurnu opskrbu energijom i tehnološki razvoj. Dodao je da je strateški cilj predviđen ovim zakonom da nuklearna energija do 2040. godine sudjeluje s najmanje 30 posto u ukupnoj proizvodnji električne energije u Hrvatskoj.

Smatra da zakon predstavlja važan iskorak u znanstveno utemeljenoj energetskoj tranziciji Hrvatske, s jasnim ciljem osiguranja stabilne opskrbe energijom i postizanja klimatske neutralnosti, uzimajući u obzir očekivani rast potrošnje električne energije i ciljeve energetske tranzicije.

'Pozvat ćemo Slovence da ulože kod nas'

Kako je poznato, Hrvatska je suvlasnik 50 posto NE Krško u Sloveniji, iz koje ostvaruje 16 posto svojih potreba za strujom. Prijedlog zakona govori o izgradnji nuklearne elektrane, uključujući i elektrane koje koriste male modularne reaktore, te postavlja cilj da se do 2040. iz nuklearnih izvora pokriva najmanje 30 posto ukupne godišnje potrošnje električne energije. Zakon također navodi da se pri odabiru tehnologije u obzir uzimaju mali modularni reaktori, napredni modularni reaktori i mikroreaktori.

Boris Piližota (SDP) pitao je hoće li lokalne zajednice imati pravo sudjelovati u odlučivanju o smještaju NE-a i hoće li imati pravo veta. Šušnjar je kazao da u konačnom prijedlogu zakona piše da će svi biti uključeni te da je riječ o preozbiljnoj temi da bi se špekuliralo o lokacijama. 'One trebaju biti znanstveno utemeljene', rekao je ministar.

Dalibora Domitrovića (SDP) zanimalo je li donošenje zakona povezano s data centrom koji se planira u Topuskom, na što je Šušnjar odgovorio negativno, dodavši da 'ako želimo razvijati i taj segment industrije, onda moramo imati energiju'.

Danicu Baričević (HDZ) zanimalo je jesu li predviđene lokacije za reaktore, na što je Šušnjar odgovorio da nisu.

Marijanu Puljak (Centar) podsjetila je da bi podatkovni centar u Topuskom, ako se izgradi, trošio 40 posto ukupne energije u Hrvatskoj 24/7, a da bi solarna elektrana koju planiraju zadovoljila samo dio njihovih potreba. 'Je li nuklearka potrebna za razvoj ovakvih projekata?', upitala je Puljak.

Šušnjar je naveo da su potrebne sve elektrane. 'Što se tiče spomenutog projekta, primio sam investitore, imaju velik zahtjev za energijom, a oni potpisuju direktne ugovore s proizvođačima i izgradili bi prijenosni sustav', rekao je.

Tomislav Josić (DP) upitao je treba li Hrvatska odustati od regionalnog projekta NE Krško 2, na što je Šušnjar rekao da Hrvatska ne odustaje apriori.

'Zainteresirani smo investirati u NE Krško 2 po postojećim uvjetima kao i do sada i nije isključeno da mi Slovence pozovemo da ulože u NE u Hrvatskoj jednog dana', rekao je Šušnjar.

Damir Bakić (Možemo) kazao je da pozdravlja naglasak da ovo ne treba biti ideološko nego strateško pitanje. 'Ali zanima me imamo li ideju o potrebama? Neobično je reći da želimo 30 posto od X, a ne znati što je X', rekao je Bakić, na što je Šušnjar naveo da 'kada smo izgradili autocestu nije bilo ničega. Pogledajte sad poslovne zone. Energija je preduvjet za sve'.

SDP će biti suzdržan

U raspravi po klubovima Dalibor Domitrović (SDP) podsjetio je da je svega mjesec dana prošlo od prvog čitanja zakona, a u međuvremenu je izašla informacija da će na području Topuskog niknuti data centar snage 1 GW.

'Ništa tu ne bi bilo sporno da takav centar neće trošiti 7 do 8 TWh sati na godišnjoj razini. To je trećina ukupne potrošnje cijele Hrvatske. Da bi se ona proizvela, potrebna su tri do četiri mala modularna reaktora koja se promoviraju u ovom zakonu. Forsiranjem zakona, koji je pokrenut po hitnom postupku, pa u savjetovanju preusmjeren u redovan postupak, dolazimo do sumnje da će Hrvatska postati poligon za gradnju nuklearnih reaktora za proizvodnju struje za napajanje data centara', kazao je Domitrović. Istaknuo je da su nakon prvog čitanja rekli da će podržati zakon ako dobiju sve potrebne odgovore, ali kako ih nisu dobili rekao je da će SDP biti suzdržan kod glasanja.

Anja Šimpraga, ispred Kluba zastupnika SDSS-a, istaknula je da Vlada nakon donošenja zakona u roku od šest mjeseci treba donijeti akcijski plan za razvoj nuklearne energije. Posebno se osvrnula na potencijalne lokacije koje su se razmatrale tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada su istraživanja pokazala da su najbolje za to Dalj i Prevlaka kod Ivanić-Grada. Smatra da lokalne zajednice moraju biti partneri u odlučivanju.

Dalibor Paus u ime Kluba IDS-a, PGS-a, UNIJE i ISU-PIP-a podsjetio je da se 2033. godine predviđa gašenje TE Plomin pa je upitao hoće li se na tom mjestu postaviti mali modularni reaktor. 'Ministar mi je rekao da politiziram, a sam premijer je rekao da se ta opcija razmatra.' Naveo je da evidentno ne postoji volja za dijalogom jer je zakon sve odluke stavio na ministarstvo i Vladu, a Sabor samo glasa o donesenom. 'O lokaciji, načinu financiranja, broju elektrana treba odlučivati u Saboru i to treba izmijeniti u prijedlogu zakona', rekao je Paus.

'Ne zna se kolika će biti potražnja'

Anka Mrak Taritaš (Centar, NPS i GLAS) navela je da bismo, kada bismo u ovom trenutku krenuli sa svime, NE izgradili tek za 15 godina i da je pred nama dug put. 'Nuklearna energija je potreba koju ne smijemo odbaciti i koja traži cjeloviti, a ne točkasti pristup', rekla je Mrak Taritaš. Istaknula je da treba slušati sve, i one koji su za i protiv. 'Samo tako se mogu donijeti odluke. Energija će nam trebati. Zalažem se i za vjetar, sunce i otpad, ali to neće biti dovoljno. Vodu kao resurs pitanje je koliko ćemo moći koristiti. Nuklearna energija se nudi, ali njoj moramo pristupiti ozbiljno, a ne s ishitrenim odlukama', rekla je Mrak Taritaš.

Marin Živković u ime Kluba Možemo rekao je da se danas raspravlja o nekom planu o kojem zapravo Vlada nema ni skice. 'Nemamo definirane lokacije, modele financiranja, koliko elektrana, tehnologiju. Nemamo ništa', kazao je Živković. Smatra da bez svega toga Vlada tvrdi da će do 2040. godine 30 posto biti nuklearnih izvora, a da se ne zna ni kolika će biti potražnja, ali znamo da će se s 30 posto ona pokriti. 'To je dobra matematika!', rekao je ironično Živković. Dodao je da solarne elektrane i baterijski sustavi postaju jeftiniji te se postavljaju mjesecima i godinama, a ne desetljećima. 'Hrvatska ima 300 tisuća obiteljskih krovova s potencijalom od 1,5 GW solarne energije. Planirano je 60 energetskih zadruga, a postoje samo tri. HEP treba bitno investirati u obnovljive izvore kako ne bi dominirali privatni ulagači. Ovaj zakon je nelogičan jer postavlja cilj bez temelja', rekao je Živković.

U nastavku dana u ime klubova zastupnika govoriti će još Marin Miletić (Most), Željko Turk (HDZ), Josip Dabro (DP) nakon čega slijede pojedinačne rasprave zastupnika.