tvrdi brexit

Britanci se pripremaju za kaotični razlaz s Europskom unijom, očekuju se poskupljenja, nestašice, kilometarske kolone na granicama...

  • Autor: N. S./Hina
  • Zadnja izmjena 17.12.2020 18:05
  • Objavljeno 17.12.2020 u 18:04
Brexit - ilustracija

Brexit - ilustracija

Izvor: EPA / Autor: STEPHANIE LECOCQ

Nestašice, kilometarske kolone na granici, tvornice koje ne rade... Dok su pregovori o budućim trgovinskim odnosima između Londona i Bruxellesa još uvijek u slijepoj ulici, a definitivni razlaz 31. prosinca sve je bliže, Britanci se pokušavaju pripremiti za kaos koji bi se mogao dogoditi u slučaju neuređenog brexita.

Sektorske federacije upozoravaju da se od 1. siječnja može očekivati kaos budući da se velik broj poduzeća nije mogao dovoljno dobro pripremiti za izlazak iz Europske unije jer se još uvijek ne zna hoće li biti trgovinskog sporazuma. Razlaz bez sporazuma značio bi da bi mnogim poduzećima preko noći porasli troškovi, kao i cijene za potrošače, prije svega hrane, koju se masivno uvozi iz EU-a, a taj učinak mogao bi pogoršati pad tečaja funte, što bi povećalo cijenu uvezene robe.

„Britanska poduzeća još se uvijek nadaju da će biti postignut sporazum o brexitu, ali od 1. siječnja suočit će se s poremećajima”, što god da se dogodilo, rekao je za AFP Darren Jones, predsjednik parlamentarnog odbora za poduzetništvo, energetiku i industrijsku strategiju, nakon saslušanja s predstavnicima poslodavaca prošli tjedan.

Oni su upozorili na „potencijalne nestašice hrane i povećanje cijena čak i ako se sklopi sporazum”, te na „povećanje troškova za britansku automobilsku industriju, kao i na razloge za zabrinutost kad je riječ o financijskim uslugama”, kazao je. James Sibley, direktor za međunarodne poslove britanske Federacije malih poduzeća (FSB), rekao je za BBC da očekuje „strašne poremećaje u siječnju”.

Zemlja je to već iskusila: britanske luke zagušene su već tjednima, a lanci opskrbe poremećeni. Mnoga poduzeća nastoje osigurati dostavu zaliha unaprijed kako bi izbjegle poremećaje u siječnju, ili naručuju više nego obično kako bi nadoknadile kašnjenja u proizvodnji zbog duge karantene ovog proljeća. Kilometarske kolone mogu se vidjeti na cestama prema trajektnoj luci u Doveru. Takva situacija mogla bi se jako pogoršati u slučaju da ne bude dogovora s Europskom unijom.

U izvješću o „razumnom najgorem scenariju” ovog ljeta, britanska vlada navela je da očekuje kolone od 7000 kamiona blokiranih dva dana na cestama. Stoga na jugu Engleske gradi goleme parkinge za kamione za slučaj gužvi, a uvest će čak i dozvole za ulazak u regiju Kent gdje se nalazi Dover.

Financial Times izvijestio je da je formirana radna skupina D20 (prosinac 2020.) za pripremu za kaotične scenarije koji bi se mogli dogoditi nakon 1. siječnja, kao što su poplava parkinga za kamione u slučaju jakih zimskih kiša, nestanci električne struje i nestašice goriva. Po FT-u, ministar prometa Grant Shapps unajmio je na šest mjeseci trajekte u slučaju cestovnih blokada, plativši za to 77 milijuna funti.

Britanski ministar za brexit Michael Gove smatra da zastoji u lukama neće dugo potrajati. "Očekujem da će se nakon početnih nekoliko dana i tjedana potencijalnih poremećaja stvari razriješiti i da ćemo imati novo normalno relativno rano u novoj godini", kazao je u četvrtak u britanskom parlamentu.

  • +6
  • +3

Velika Britanija, koronavirus

Izvor: Profimedia / Autor: Ben Cawthra / Shutterstock Editorial / Profimedia

U slučaju da London i Bruxelles ne dogovore sporazum o trgovini, od 1. siječnja primjenjivat će se pravila Svjetske trgovinske organizacije (WTO). To znači da će mnoge kategorije proizvoda biti podvrgnute carinama, možda kvotama te administrativnim formalnostima koje ne postoje u okviru jedinstvenog tržišta.

Svaki kamion s robom koji ne bude strogo poštivao pravila na granici će zapeti nekoliko minuta, što bi moglo uzrokovati beskrajne kolone. To će poremetiti lance opskrbe, posebice u automobilskom sektoru, u kojem je proizvodnja raspoređena po cijeloj Europi, a temelji se na minimalnim zalihama rezervnih dijelova kako bi se smanjili troškovi. Svako kašnjenje može dovesti do zastoja. Primjer je japanska Honda, koja je nedavno morala nakratko prekinuti proizvodnju u tvornici u Swindonu jer nije imala dovoljno rezervnih dijelova.

James Sigley rekao je da je prema istraživanju FSB-a samo trećina malih i srednjih poduzeća spremna za brexit. Raste zabrinutost i zbog mogućih nestašica hrane. Na pitanje novinara u vezi potrebe za stvaranjem zaliha namirnica, glasnogovornik vlade naglasio je da zemlja ima „otporan lanac opskrbe”. U vezi radne skupine D20, kazao je da se vlada priprema za različite scenarije nakon isteka prijelaznog razdoblja 31. prosinca.

Konfederacija britanske industrije (CBI) zatražila je „grace period kad je riječ o pravilima podrijetla, označavanju proizvoda i uvođenju graničnih kontrola”. Ujedinjeno Kraljevstvo formalno je napustilo EU 31. siječnja, no do kraja godine na snazi je prijelazno razdoblje tijekom kojeg je i dalje dio jedinstvenog europskog tržišta i carinske unije.

EU i London pokušavaju dogovoriti sporazum koji će regulirati njihovu trgovinu vrijednu gotovo bilijun američkih dolara na godinu. EU nudi Velikoj Britaniji pristup svom golemom jedinstvenom tržištu bez carina i bez kvota, ali uz uvjet da London slijedi europske standarde i pravila o državnim potporama jer ne želi dopustiti nelojalnu konkurenciju. Također zauzvrat traži i neometan pristup europskih ribara britanskim vodama.

London s druge strane, želi imati neometan pristup europskom tržištu, ali bi rado zadržao što više autonomije u svojoj gospodarskoj politici i stoga se ne želi obvezati da će slijediti europska pravila.

Težak udarac za gospodarstvo

Neovisno o tome hoće li Britanija i EU dogovoriti sporazum o trgovini ili ne, ekonomisti očekuju da će brexit biti bolan za britansko gospodarstvo, posebice zbog teških posljedica pandemije koronavirusa. Ugledna Londonska škola ekonomije očekuje da će brexit bez trgovinskog sporazuma, dakle s ponovnim uvođenjem carina i graničnih kontrola, biti skuplji od pandemije covida-19 jer će se njegove posljedice osjećati dulje.

Ni prethodna konzervativna vlada nije skrivala učinak brexita u službenim dokumentima objavljenima krajem 2018. godine. Po tadašnjim procjenama, razlaz bez sporazuma smanjio bi britanski BDP za 7,6 posto kroz 15 godina. Kada bi se trgovinski sporazum dogovorio, pad BDP-a iznosio bi 4,9 posto.

No daleko od toga da bi trgovinski sporazum riješio sve probleme jer će u svakom slučaju biti manje povoljan nego jedinstveno tržište koje omogućuje neometanu trgovinsku razmjenu. Naime, sporazum o slobodnoj trgovini ukida ili jako smanjuje carinske namete, ali ne i administrativne formalnosti i granične kontrole.

„Neizbježno će se pojaviti poremećaji dok se poduzeća ne upoznaju s novim pravilima. Ali to bi razdoblje trebalo biti relativno kratko”, a London i Bruxelles „mogli bi se brzo dogovoriti o ekvivalencijama u području financijskih usluga”, ključnom sektoru za Ujedinjeno Kraljevstvo, smatra Thomas Pugh, glavni ekonomist konzultantske kuće Capital Economics. U financijskom sektoru u Britaniji zaposleno je više od milijun ljudi i on britanskoj ekonomiji donosi gotovo 130 milijardi funti godišnje.

Engleska banka, središnja banka Ujedinjenog Kraljevstva, predviđa pad izvoza i poremećaj lanaca opskrbe, s padom BDP-a od 1 posto u prvom tromjesečju 2021. Britanski premijer Boris Johnson uvjerava da će zemlja prosperirati i u slučaju da ne sklopi sporazum s Unijom, jer će sklopiti sporazume o slobodnoj trgovini s drugim zemljama u svijetu.

No brexit će zapravo događa u najgore moguće vrijeme za britansko gospodarstvo, koje se teško nosi s dvostrukim šokom pandemije i povijesne recesije koju vladine službe procjenjuju na 11,3 posto u 2020., dok 2021. očekuju rast od 5,5 posto. Britanski Ured za proračunsku odgovornost, službeno neovisno tijelo za analizu britanskih javnih financija, u zadnjem izvješću u studenom procijenio je da bi brexit bez sporazuma britansko gospodarstvo 2021. stajao 2 posto BDP-a, što znači da bi rast iznosio 3,5 posto. OECD predviđa da će britansko gospodarstvo na kraju 2021. biti manje za 6 posto u odnosu na razinu prije krize, najgore nakon Argentine (-8 posto).

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!