Bivši bugarski predsjednik: Rađa se antibugarski makedonizam u najgrubljoj formi

U razgovoru za bugarski list 24časa, Prvanov je govorio o aktualnim pitanjima Bugarske i Sjeverne Makedonije te je tom prilikom kritizirao dogovor o dobrosusjedskim odnosima kojeg su 2017. godine u Skoplju potpisali sjevernomakedonski premijer Zoran Zaev i njegov bugarski kolega Bojko Borisov.

Prvanov smatra da dio problema leži upravo u tom dogovoru, koji prema njegovom mišljenju nije riješio problem vezan za opću povijest 'kao onaj koji su napravili Grci', misleći pritom na Prespanski sporazum o uspostavljajnu imena Sjeverne Makedonije, već je problem prebačen komisiji za koju bivši predsjednik smatra kako nema potrebni mandat.

Bivši bugarski predsjednik je poručio da se Sofija u budućim razgovorima sa Skopljem treba držati stajališta kako je Ilindenski ustanak iz 1903. godine bio bugarski po svojem karakteru.

Ilindenski ustanak je najveći i najznačajniji događaj u novijoj povijesti današnje Sjeverne Makedonije. Vođen je protiv Otomanskog carstva za oslobođenje Makedonije i Odrinske Trakije od osmanske vladavine.

Ustanak je počeo u bitolskom vilajetu 2. kolovoza 1903. na pravoslavni vjerski praznik Sv. Ilije. U Odrinskoj Trakiji je ustanak započeo na Dan preobraženja pa se stoga ustanak također naziva i Ilindensko-preobraženski. Organizirala ga je Tajna makedonsko-odrinska revolucionarna organizacija s kasnijim nazivom VMRO.

Neuspjeh Ilindenskog ustanka doveo je do cijepanja VMRO-a na lijevo i desno krilo. Lijevo krilo (federalisti) bili su protiv bugarskog nacionalizma i favorizirali su ideju stvaranja jedne balkanske federacije s jednakim nacionalnim pravima za sve. Desno krilo (centralisti) bilo su, pak, za što bliže povezivanje s bugarskim nacionalistima.