SPOR HRVATSKE I VATIKANA

Bit slučaja Dajla jest dogovor kardinala Kuharića i Bertonea

Dajla samostan

Dajla samostan

Izvor: Pixsell / Autor: Duško Marušić

Nezavisni saborski zastupnik Damir Kajin, komentirajući informaciju da je Državno odvjetništvo Vrhovnom sudu podnijelo zahtjev za zaštitu zakonitosti na presudu Visokoga upravnog suda kojom je Republici Hrvatskoj osporeno vlasništvo nad Dajlom, istaknuo je kako će se Hrvatska u konačnici naći u situaciji da će ta dobra morati vratiti benediktincima iz opatije Praglie određenim oblikom denacionalizacije

'Crkvena imovina nije optantska imovina. Crkva je sinonim Svete Stolice i Vatikana koji nisu bili u ratu s bivšom Jugoslavijom, tako da fratri nisu mogli imati imovinu. Oni su mogli biti optanti, ali ta imovina ne može biti optantska', ocijenio je Damir Kajin na današnjoj konferenciji za novinare u Puli. Kako je rekao, ako se dokaže da je to ipak optantska imovina, država nije imala što vratiti Crkvi.

Po njegovim riječima, bit slučaja Dajle jest u tome što su se kardinali Franjo Kuharić i državni tajnik Svete Stolice kardinal Tarcisio Bertone dogovorili, a na čijem je tragu, drži on, danas i hrvatska politika, da 60 posto zemljišta pripadne porečkoj i pulskoj biskupiji, a 40 posto benediktincima iz Puglie.

'Ne znam zašto bi se država petljala u crkvene odnose. Neka sud to razriješi, bio to hrvatski ili europski sud', zaključio je Kajin.

Državno odvjetništvo podnijelo je prošlog tjedna Vrhovnom sudu zahtjev za zaštitu zakonitosti na presudu Visokog upravnog suda kojom je državi osporeno vlasništvo nad Dajlom.

Podsjetimo, presudom Visokog upravnog suda proljetos je poništeno rješenje bivšeg HDZ-ovog ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića kojim je u kolovozu 2011. država ponovno došla u vlasništvo nad Dajlom.

Laički rečeno, ako bi se poništilo vlasništvo države nad Dajlom, to znači da Župa Dajla ostaje vlasnik vrijednih nekretnina i zemljišta u Dajli, no u tom slučaju Župa Dajla će ih morati dati benediktincima. Postavlja se stoga pitanje da li bi se onda prekršio Osimski sporazum, budući da su benediktinci iz talijanske Praglie koji su samostan i imanje u Dajli napustili 1945. već bili obeštećeni, pa bi time dobili dvostruko obeštećenje. Po mnogima to je Pandorina kutija.

'Taj prijedlog zahtjeva za zaštitu zakonitosti koji je predan na Vrhovni sud nisam vidio i dok ne vidim u čemu postavljaju taj prijedlog, ne mogu vam u pogledu predmeta ništa meritorno reći,' kazao nam je jedan od ranije uključenih aktera u sudskom postupku, koji je zastupao biskupiju, podsjetivši i da je nakon kolovoza 2011, to jest nakon vraćanja nekretnina u Dajli državi, Sveta Stolica imenovala opunomoćenika za Dajlu.

Podsjetimo, nakon što je Hrvatska, na temelju sporazuma s Vatikanom, vratila zemljište i samostan Župi Dajla, benediktinci su zatražili povrat, što je dovelo do unutarcrkvenog spora. Komisija, koju je papa Benedikt XVI. osnovao, a u kojoj je bio i kardinal Josip Bozanić, riješila je spor u korist benediktinaca.

Vatikanska komisija naložila je Porečko-pulskoj biskupiji da mora talijanskim benediktincima vratiti samostan i zemljište, a riječ je o oko 190 ha i samostanskom kompleksu u blizini mora u Dajli nedaleko od Novigrada, koje im je komunistička vlast oduzela te platiti odštetu od četiri milijuna eura, kao i odštetu svim vlasnicima nekretnina, što se procjenjivalo na ukupno 30 milijuna eura.


Porečko-pulski biskup mons. Ivan Milovan odbio je potpisati sporazum koji bi biskupiju doveo na prosjački štap pa ga je papa, primijenivši kanonsko pravo, suspendirao na jedan dan i imenovao španjolskog kardinala Santosa Abrila y Castella da potpiše sporazum u ime biskupije i Župe Dajla. Osim ovog presedana u hrvatskoj sudskoj i crkvenoj praksi, tadašnji papa je imenovao i pomoćnog biskupa to jest mons. Dražena Kutlešu biskupom koadjutorom, a sve kako bi se talijanskim benediktincima osigurao povrat vrijednog zemljišta i nekretnina u Dajli.
Spor između države i Crkve se nastavlja, a na potezu je Vrhovni sud RH.

'Među procesne radnje koje se potom mogu poduzeti, dakle nakon što Vrhovni sud donese presudu, jest i podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu, što može doći na red i za tri godine', ocjenjuje naš sugovornik.

Jedan od vlasnika spornog atraktivnog zemljišta, svojevremeno kupljenog za gradnju golf resorta, a koje je upravo zbog silnih sudskih procesa godinama stajalo, Zvonko Anderluh, veli kako ga nastavak procesa ne zabrinjava.

'Nas to ne pogađa. To su stvari nekog višeg nivoa, između Crkve i države. Imamo jasan stav i rješenja svih organa iz 2011. da to zemljište imamo godinama već u posjedu. Što se nas tiče, gradimo i radimo svoj posao dalje', veli Anderluh, direktor tvrtke Makro 5 koja na 75 hektara kod Dajle gradi atraktivni resort s golf terenom i 80-ak luksuznih vila.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!