Američki predsjednik koji se rado predstavlja kao podupiratelj sindikata i radničkih prava, morao se na to odlučiti jer je prijetila mogućnost štrajka koji bi, po procjeni Udruženja američkih željeznica, stajao najveće svjetsko gospodarstvo dvije milijarde dolara na dan.

Oba doma Kongresa su, jedan za drugim, ispunila predsjednikov zahtjev u tom smislu i odobrila nametanje kolektivnog ugovora, što im je omogućeno na temelju zakona iz 1926.

Ugovor predviđa 24-postotno povećanje plaća u petogodišnjem razdoblju od 2020. do 2024. (s retroaktivnim učinkom) te jedan slobodan dan više. No, radnici nisu bili zadovoljni kako je unutar ugovora riješeno pitanje bolovanja.

Na svečanosti potpisivanja zakona u petak Joe Biden je ocijenio da je Kongres "spriječio gospodarsku katastrofu".

"Bez teretnog željezničkog prometa mnoge američke industrije bi se jednostavno zatvorile", rekao je, dodajući da su njegovi savjetnici strahovali da bi se 750.000 radnih mjesta izgubilo u dva tjedna da se štrajk dogodio.