uputio amandman

Bernardić predlaže da se uvede Dan Republike Hrvatske umjesto Dana državnosti, evo ideje koje predlažu i druge stranke

  • Autor: Maja Šurina
  • Zadnja izmjena 08.11.2019 16:00
  • Objavljeno 08.11.2019 u 15:46
tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Gotovo cijeli dan raspravlja se u sabornici o Zakonu o blagdanima, koji kao najvažniju novost uvodi vraćanje Dana državnosti na 30.svibnja. No ako se pita oporbu na taj dan se ne može slaviti državnost, već HDZ želi slaviti dan svoje pobjede na izborima. Riješenje je pokušao pronaći šef SDP-a Davor Bernardić

Bernardić je u saborsku proceduru, doznajemo, uputio amandman prema kojem bi se 30. svibnja umjesto Dana državnosti slavio Dan Republike Hrvatske.

'Povijesna je činjenica da je hrvatska državnost daleko starija od 1990. godine. Ustav RH osnove državnosti nalazi još u 7. stoljeću. Dana 30. svibnja 1990. konstituiran je prvi višestranački Sabor. Taj saziv Sabora svojim je odlukama postavio temelje današnje RH', objašnjava Bernardić.

'Kako se drugim datumima obilježavaju najvažnije odluke koje je taj Sabor donio, obilježavanje čina samog konstituiranja Sabora kao Dana Republike Hrvatske najbolje bi se naglasila njegova uloga u stvaranju RH u kojoj danas živimo, a izbjegle bi se nepotrebne rasprave o tome otkad datira hrvatsk državnost, koji je pravi datum ili događaj za obilježavanje državnosti i tome slično, te je vrijeme da ovim blagdanom govorimo o budućnosti, a ne prošlosti', stoji u objašnjenju Bernardićevog amandmana.

Podsjetimo, amandmane na Zakon o blagdanima predali su i neki drugi zastupnici. Zlatko Hasanbegović već je predao amandman kojime traži da se Dan antifašističke borbe izbriše s popisa blagdana. Riječ je, pojašnjava Hasanbegović, o izmišljenom događaju te da je obilježavanje tog dana dio protuhrvatske i protudemokratske jugoslavenske komunističke baštine.

SDP-ov Joško Klisović predlaže pak u svom amandmanu da se Dan državnosti obilježava 7. lipnja jer je tog datuma 879. godine papa Ivan VIII poslao pismo knezu Branimiru što je, kaže, prvi dokumentirani dokaz hrvatskog državnog suvereniteta.

Mirando Mrsić iz Demokrata u svom amandmanu predlaže novi spomendan 3.siječanja koji bi se obilježavao kao Dan demokratskog pluralizma u Hrvatskoj.

HSS pak predlaže svojim amandmanom uvođenje novog spomendana 20. lipnja. Tada žele obilježiti Dan sjećanja na Stjepana Radića i lipanjske žrtve. Podsjećaju u objašnjenju na atentat u beogradskoj skupštini koji se zbio u lipnju 1928. Do sada je taj dan obilježavao Sabor, a sada smatraju u HSS-u treba obilježavnje tog dana postaviti na nacionalnu razinu.

U GLAS-u, kao što je već najavila u raspravi Vesna Pusić, predlažu da 1. srpnja postane blagdan i to Dan europske Hrvatske. Radi se, naravno, o obljetnici dana kada je Hrvatska postala punopravna članica Europske unije. 'Službeni pristup Europskoj uniji 1. srpnja 2013. ostaje i u simboličkom i stvarnom smislu dan nacionalnog jedinstva u europejstvu, konsenzusa i trajne europske orijentacije hrvatske države i društva. To je datum koji trajno treba obilježavati kao blagdan kojim će se isticati i potvrđivati europski karakter i identitet RH', objašnjavaju u GLAS-u.

U SDP-u pak svojim amandmanima predlažu da Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje bude spomendan, a ne blagdan, ali da ujedino bude i neradni dan.

Dan Europe, predlaže se u drugom SDP-ovom amandmanu, trebao bi biti i spomendan Dan proglašenja Federalne države Hrvatske. Jednako tako smatraju da se treba uvesti još jedan spomendan 22. travnja kada bi se obilježavao Dan sjećanja na žrtve Jasenovca.

U SDP-u predlažu i izmjenu imena spomendana - Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost. Predlažu da to ubuduće bude Dan spomena na žrtve zločina počinjenih neposredno nakon završetka II. svjetskog rata u Europi.

HDZ je također predložio dva amandmana. Jednim se zakonom definiraju blagdani i neradni dani. To će se onda moći primjeniti u kontekstu kritika da Dan sjećanja na žrtve vukovara i Škabrnje ne bude blagdan, nego da se definira samo kao neradni dan.

Jednako tako HDZ amandmanom mijenja ime spomendana vezanog uz Međimurje - umjesto Dana donošenja rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države obilježavat će se Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom.

Tomislav Panenić predlaže amandmanom pak da blagdan bude svaka nedjelja u godini, te da spomendani budu niz dana koji obilježavaju tragedije iz Domovinskog rata, poput Dan sjećanja na žrtvu Berka, Dan sjećanja na žrtvu Tompojevaca, Dan sjećanja na žrtvu Čakovaca, Dan sjećanja na žrtvu Mikluševaca, Dan sjećanja na žrtvu Lovasa, Dan sjećanja na žrtvu Bogdanovaca i Dan poginulih branitelja Albanaca u Domovinskom ratu, Dan sjećanja na progonstvo Iločana, Dan sjećanja na žrtvu Sotina, Dan sjećanja na stradanje 12 redarstvenika u Borovu Selu. Jednako tako Panenić amandmanom predlaže da se Vladu obveže da financijski obešteti i tiskare koje su već tiskale kalendare i rokovnike sa starim datumima blagdana.

SDP-ov Arsen Bauk svojim amandmanom predlaže da 8. listopada ostane blagdan i to Dan neovisnosti, dok bi 25. lipnja, koji bi se obilježavao kao spomendan, umjesto Dana neovisnosti bio Dan proglašenja suverene i samostalne Hrvatske.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!