Pola desetljeća nakon tih događaja, Kosovo je manje-više stabilna država, a aktualni dijalog između Beograda i Prištine, ponajviše zahvaljujući odlučnosti velikih sila, daje sve ozbiljnije naznake da taj dio svijeta više neće biti sigurnosni problem Europe. Ne bez razloga i osnova kosovski premijer Hashim Thachi je u prošli petak rekao da su prije pet godina 'snovi mnogih generacija kosovskih Albanaca postali stvarnost', piše Agencija Anadolija.

'Prije pet godina Kosovo je institucionaliziralo svoj stoljetni san - 17. veljače 2008. godine Kosovo je proglašeno nezavisnom, slobodnom i demokratskom državom', kazao je Thachi. Ali u početku nije sve išlo lako. Parlament Kosova je 17. veljače 2008. godine na izvanrednoj svečanoj sjednici usvojio Deklaraciju o nezavisnosti, koju je Vlada Srbije (naravno bez ikakvog efekta) već iste večeri poništila kao 'protivpravni akt privremenih organa' te sazvala sjednicu Skupštine Srbije. Za Deklaraciju o nezavisnosti, u kojoj je navedeno da će Kosovo biti formirano na osnovu plana Martija Ahtisaarija, glasalo je svih 109 zastupnika.

U međuvremenu, kosovski Albanci organizirali su proslave, a Srbi prosvjede. U centru Beograda okupili su se demonstranti koji su blokirali promet, razbijali stakla na trgovinama, semafore, prometne znakove... Zapaljene su ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Hrvatske, a napadnuta diplomatska predstavništva Turske i Slovenije, kao i objekt McDonaldsa. Došlo je i do žestokih sukoba demonstranata i policije. U Kosovskoj Mitrovici su, također, zabilježene eksplozije i slični incidenti...

I u Bosni i Hercegovini tih dana osjećala se napetost zbog onih koji su glasno skandirali da je 'Kosovo srce Srbije'. U više navrata je poručivano da Republika Srpska u BiH treba biti kompenzacija za 'otimačinu Kosova' te da 'više nitko nema pravo osporavati i želju Srba da ne žive u BiH'. Među prvima su nezavisnost Kosova priznale Sjedinjene Američke Države (SAD), Velika Britanija, Francuska i Turska, dok je posljednje priznanje stiglo krajem studenoga prošle godine s Fidžija i Federacije Sveti Kristofor i Nevi. Među onima koji su priznali Kosovo su i 22 članice Europske unije (EU).

Uoči pete godišnjice proglašenja nezavisnosti, izvjestiteljica Europskog parlamenta (EP) za Kosovo Ulrike Lunacek ocijenila je da i preostalih pet članica EU treba priznati Kosovo. 'Pet godina poslije proglašenja nezavisnosti moj izvještaj zahtijeva da preostalih pet članica EU-a konačno spozna realnost i prizna Kosovo. Pozitivan uticaj Europske unije na Kosovu stalno slabi zbog nejedinstva u politici priznanja. Također, tako se sprječava puno učešće u Europolu i Interpolu i miniraju zajednički napori u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala', izjavila je Lunacek, dajući naznake jasne europske perspektive najmlađe države tog kontinenta.

Pet godina poslije proglašenja nezavisnosti Kosova, novinari agencije Anadolija razgovarali su s dužnosnicima i analitičarima iz Bruxellesa, s Kosova, iz Srbije i Hrvatske. Oni odgovaraju na pitanje što Kosovo predstavlja pet godina poslije. Specijalni izvjestitelj Europskog parlamenta (EP) za Srbiju i član frakcije europskih liberala Jelko Kacin kazao je u razgovoru za agenciju Anadolija (AA) da je Kosovo u zadnjih pet godina napredovalo i 'političke elite su pokazale da su posvećene europskoj budućnosti'.

'Dijalog između Beograda i Prištine, koji sada ulazi u kritičnu fazu, pokazao je da je politička elita na Kosovu zrela i posvećena rješavanju problema, kao i dobrosusjedskim odnosima. Iako su godinama, ne desetljećima, odnosi između Albanaca i Srba unutar Srbije problematizirani, iako je Srbija oduzela autonomiju Kosovu, Kosovo se poslije stjecanja neovisnosti posvetilo poboljšanju odnosa s Beogradom kao strateškom prioritetu', smatra Kacin.

Azem Vlasi, poznati kosovski političar, odvjetnik, veliki borac za neovisnost te zemlje i aktaelni savjetnik Vlade Kosova za vanjske poslove tvrdi da i Kosovu 'ne cvjetaju ruže i da ima problema kao i ostali u ovoj regiji'.

'Može se reći da je Kosovo u ustavnom i formalno-pravnom smislu u potpunosti konstituirana država. Imamo cijeli institucionalni sustav, od zakonodavne, preko sudske do izvršne vlasti. Dakle, elemente normalne države. Pet godina poslije proglašenja neovisnosti, može se reći da je Kosovo još uvijek država koja nije potpuno funkcionalna i još uvijek je u procesu konsolidiranja svog međunarodnog položaja. Kosovo je priznato od gotovo stotinjak zemalja. Među njima su najvažnije zemlje zapadne demokracije. No Srbija nam još uvijek pravi probleme gdje god može po svijetu i to uz pomoć Rusa i drugih istomišljenika', govori Vlasi za agenciju Anadolija.

Na Kosovu je, tvrdi on, osiguran određeni stupanj etničke tolerancije, siguran život i zakonska ravnopravnost za sve kosovske zajednice.

'Ovo je država koja ima slične probleme kao i druge zemlje u regiji. Može se usporediti s drugim državama Zapadnog Balkana. No svi ti problemi, i organizirani kriminal, i korupcija i sve što razjeda državu iznutra, ovdje ostavljaju teže posljedice i više koče Kosovo u razvoju. Jer, mi smo država u nastajanju. Kosovo se može usporediti s uzrastom jednog petogodišnjeg djeteta koje pokazuje znake normalnog rasta i razvoja', napominje Vlasi.

Iskusni političar smatra da će odnosi Srbije i Kosova ići naprijed jer to, prije svega, odgovara i službenom Beogradu. Srbija, veli on, nema interesa usporiti svoju europsku perspektivu 'tjerajući neku tvrdoglavost po pitanju Kosova i ostajući na starim, davno prevaziđenim, pozicijama po pitanju Kosova'.

'Srbija napokon shvaća da je Kosovo nezavisna država, bez obzira na retoriku koja se koristi u Beogradu. Srbija shvaća da su neodrživi pokušaji držanja Srba s Kosova 'na dugom štapu', kao i to zavaravanje da ih mogu štititi nekakve institucije države Srbije. Srbija tu politiku ne može nastaviti jednostavno jer joj iz EU postavljaju izričit zahtjev da prestanu s takvim načinom miješanja u unutrašnje poslove Kosova i da Srbi s Kosova trebaju ovdje pronaći svoje mjesto pod suncem. Paralelne institucije, njihovo financiranje iz Beograda - i za Srbiju to postaje težak teret. Zato imamo malo promijenjenu retoriku i kodTomislava Nikolića i kod Ivice Dačića, a ne zato što su oni u svojim glavama nešto bitno promijenili po pitanju Kosova', analizira Vlasi.

Na koncu Vlasi konstatira da će, bez obzira na retoriku, dijalog Beograda i Prištine sigurno voditi priznanju Kosova od Srbije.

'Jer Srbija nema nikavog interesa od nepriznavanja Kosova. Ljudima u Srbiji je jasno da se Srbija više neće vratiti na Kosovo. Srbija se ne može vratiti na prostor Kosova. A i to što su tražili autonomiju Srba na sjeveru Kosova jest priznanje Kosova na mala vrata', poručuje bivši visoki kosovski dužnosnik.

Nadalje, Kacin smatra da 'mi danas Zapadni Balkan i proces širenja EU na njemu možemo vidjeti u dva paketa'.

'Ja u prvom paketu vidim pozitivne države koje su potpuno posvećene razvoju i eurointegracijama, a to su Crna Gora, Srbija i Kosovo. Te tri zemlje imaju i ekonomije koje su kompatibilne i dopunjuju se, imaju zajedničke granice, zajedničku prometnu i energetsku infrastrukturu. Sve imaju veliku potrebu za bržim razvojem i stranim ulaganjima da bi se otvorila radna mjesta. Sve tri zemlje tome su u potpunosti posvećene. U tome je ta velika razlika tih zemalja od BiH, Albanije i Makedonije, gdje se političke elite u potpunosti posvećuju međusobnim sukobima i nekako žive van realnog života koji žive građani', objašnjava on.

Kosovo - država s najviše mladog stanovništva

Vlasi, pak, tvrdi da je glavni izvor nade za Kosovo njegov narod, koji je 'poslije 100-godišnjeg stradanja u borbi da bude svoj na svome, napokon ugledao slobodu'.

'Budućnost Kosova leži u njegovu vitalnom stanovništvu jer je to prva zemlja po strukturi mladog stanovništva. Nije ovo zemlja staraca, ovo je tipična zemlja vitalnog i mladog stanovništva. Dakle, mi više nismo sputani kao što je bio slučaj od 1912. godine. Srbija je na svaki način htjela da Kosovo drži prigušenom sredinom kao priljepak Srbiji. Ali to im nije uspjelo', kazao je Vlasi.

Kacin vjeruje da Kosovo kao najmlađa država Zapadnog Balkana 'najbolje razumije da treba nešto napraviti za buduće generacije'.

'Svakako, to je multikulturna, multikonfesionalna i multietnička zemlja. Ona napreduje i svima šalje prave poruke. Zato mislim da Kosovo ima svijetlu budućnost. A kada će na red doći i neke druge formalnosti, to je više nagađanje', napominje Kacin. I Vlasi potvrđuje da je Kosovo država koja teži europskim vrijednostima, demokraciji, ljudskim pravima, slobodi i prosperitetnoj ekonomiji. 'Ali, kada ćemo formalno stići u klub koji se zove EU, ne znam. Mislim da ćemo prilično pričekati, ali mogu vam reći da to nije tako važno', konstatirao je Vlasi.

Puhovski: Kosovo je karikatura

No ima i onih koji su kritični prema Kosovu kao državi. Profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Žarko Puhovski tvrdi za agenciju Anadolija da je Kosovo 'ispalo karikatura osamostaljenja onih koji su to ranije učinili'.

'Sve države ove regije na početku su bile poludržave. Neke su to, nažalost, ostale, kao Bosna i Hercegovina i dijelom Makedonija. Kosovo je, također, ostalo u toj prvoj fazi. Ono je poludržava! Kosovo se bavi unutarnjom stegom ili disciplinom, kontrolom nad stanovništvom i funkcionira pod pretpostavkom nešto primitivnijeg nacionalizma od onog koji imamo u drugim nacionalnim državama. Kosovo je točno ono što je bilo moguće i pretpostaviti za posljednji osamostaljeni teritorij. Dakle, Kosovo je karikatura ovih država koje su prije njega nastale, od Slovenije, preko Hrvatske pa nadalje', kazao je Puhovski.

Neće biti novih država

No u posljednje vrijeme s rastom napetosti u Vojvodini i u nekim drugim državama Zapadnog Balkana nameće se pitanje hoće li Kosovo biti posljednji dio bivše Jugoslavije koji je izborio svoju nezavisnost i samostalnost. Profesor Puhovski o tome kaže:

'Da, Kosovo je posljednje. Više neće biti novih država u ovoj regiji', zaključuje Puhovski.