Doprinosi zdravstvu iz naših plaća pali su za 75 milijuna eura, piše u ponedjeljak Jutarnji list, navodeći da se dugovi u zdravstvu gomilaju, a prihodi u 2023. smanjuju
Pacijenti su u Hrvatskoj sve češće na rubu sloma živaca i na samu pomisao da moraju doktoru. Već će prvi korak, naručivanje na pregled ili dijagnostiku, biti traumatičan jer im ne gine poduža lista čekanja, premda će troškovi zdravstvene skrbi u ovoj godini biti veći od pet milijardi eura ili gotovo 40 milijardi kuna.
No, to ne sprečava da svaki mjesec bolnice u Hrvatskoj "proizvedu" 26 milijuna eura ili gotovo 200 milijuna kuna novog gubitka, pa priče nadležnih o "financijskoj konsolidaciji" zdravstvenog sustava ne drže vodu. Za sedam mjeseci manjak iznosi 177 milijuna eura. Uz to, dug bolnica veledrogerijama posljednji dan kolovoza bio je 600 milijuna eura, od kojih je dospjelo 450 milijuna eura.
vezane vijesti
Naime, iz godine u godinu za zdravstvo se u Hrvatskoj troši više od očekivanog godišnjeg rasta zdravstvenih troškova od pet do deset posto. Planirana sredstva nikad nisu dovoljna, a veću potrošnju ne prate ni povećanje kvalitete, ni dostupnost i ujednačenost liječenja. Štoviše, situacija je sve gora. Konstanta su samo gubici i dugovanja bez kojih, čini se, sustav ne može. Potvrđuju to i podaci poslovanja bolnica u ovoj godini koje svaki mjesec "proizvedu" 26 milijuna eura novih gubitaka (188,000.000 kuna) ili u posljednjih sedam mjeseci 177 milijuna eura.
No, tu nevoljama nije kraj jer tome treba dodati i 600 milijuna eura duga bolnica za lijekove od kojih je "jučer" zbog dospjelosti trebalo biti plaćeno 450 milijuna eura, što potvrđuju iz hrvatskih veledrogerija. Uskoro bi im HZZO trebao po nalogu Vlade doznačiti 107 milijuna eura što će, kako kaže Jasminko Herceg, predsjednik HUP-ove Koordinacije veledrogerija, skratiti vrijeme plaćanja za samo 15 dana.
Da sve bude gore, ne radi se o dodatnom novcu iz državnog proračuna za plaćanje dugova za lijekove, nego se to čini iz redovitih sredstava HZZO-a što bi objektivno moglo "zaštekati" neka druga plaćanja osiguravatelja, primjerice račune za lijekove na recept.
No, ono što bi oko zdravstva dodatno moglo zabrinuti i ministra financija Marka Primorca jest činjenica da je u prvih šest mjeseci ove godine pao prihod od doprinosa u odnosu na planirano, i to 75 milijuna eura ili više od pola milijarde kuna, piše novinarka Jutarnjeg lista Goranka Jureško.
