Arheolozi su u špilji Tina Jama, na sjevernom dijelu jadranske obale, otkrili ostatke logora prapovijesnih lovaca i sakupljača, neposredno ispod slojeva koji pripadaju prvim neolitičkim poljoprivrednicima. Nalazi bi mogli pomoći znanstvenicima da bolje razumiju kako je prije otprilike 7500 godina na tom području započeo prijelaz s lova i sakupljanja hrane na poljoprivredu
O otkriću piše časopis Archaeology, pozivajući se na izvještaj portala La Brújula Verde i istraživanje međunarodnog tima arheologa.
Istraživanja su provedena u špilji Tina Jama, smještenoj na uzvisini iznad sjevernog Jadrana. Posebnu važnost nalazištu daje činjenica da su arheološki slojevi ostali očuvani, što omogućuje proučavanje dvaju različitih razdoblja prapovijesti na istom mjestu.
U donjem sloju pronađeni su tragovi mezolitičkih lovaca i sakupljača, dok se neposredno iznad njih nalaze predmeti koje su ostavili prvi neolitički poljoprivrednici.
Lovci i sakupljači uredili su prostor za boravak
Prije dolaska poljoprivrednih zajednica špilju su koristile skupine ljudi koje su živjele od lova, ribolova i prikupljanja hrane.
U njezinu najzaštićenijem dijelu arheolozi su pronašli ostatke ognjišta, a otkriveno je i da su tadašnji stanovnici ulaz djelomično zatvorili kamenjem i većim kamenim blokovima.
Takvo uređenje upućuje na nastojanje da se unutrašnjost špilje zaštiti i prilagodi boravku.
Istraživači su pronašli i kamene alatke te brojne odbojke nastale tijekom njihove izrade, što pokazuje da su ljudi ondje obrađivali kameni materijal i proizvodili oruđe.
Pronađeni ukrasi od školjaka i jelenjih zuba
Među nalazima posebno se izdvajaju koštani šiljci, ukrasi izrađeni od morskih i slatkovodnih školjaka te privjesci od jelenjih zuba.
Takvi predmeti pružaju uvid u svakodnevne aktivnosti i materijalnu kulturu zajednica koje su živjele na sjevernom Jadranu prije širenja poljoprivrede.
Na nalazištu su identificirani i tragovi okera, prirodnog pigmenta koji se u prapovijesti koristio u različite svrhe, te ljepljivih tvari. Njihova prisutnost upućuje na poznavanje različitih materijala i tehnika obrade predmeta.
Neobična sjekira od jelenjeg roga
Jedan od zanimljivijih nalaza nedovršena je sjekira izrađena od jelenjeg roga. Arheolozi su pronašli i manji komad roga, dug približno deset centimetara, s dvije izbušene rupe.
Pretpostavlja se da je taj predmet služio za ispravljanje drvenih držaka strijela, što bi ga povezivalo s izradom lovačke opreme.
Kako je poljoprivreda stigla na Jadran?
Istraživanje vodi međunarodni tim u kojem sudjeluju Federico Bernardini sa Sveučilišta Ca' Foscari u Veneciji i Elena Leghissa sa Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s drugim stručnjacima.
Prema njihovim dosadašnjim procjenama, prve poljoprivredne zajednice pojavile su se na tom području prije približno 7500 godina.
Prijelaz s lova i sakupljanja na uzgoj biljaka i životinja predstavljao je jednu od najvažnijih promjena u ljudskoj prapovijesti.
Širenje poljoprivrede postupno je mijenjalo način prehrane, organizaciju naselja i svakodnevni život stanovništva.
No arheolozi još nastoje utvrditi kako se taj proces odvijao na sjevernom Jadranu i kakav je bio odnos između starijih lovačko-sakupljačkih skupina i novih poljoprivrednih zajednica.
Datiranje bi moglo dati ključne odgovore
Znanstvenici planiraju dodatne radiokarbonske analize kako bi preciznije odredili starost pojedinih arheoloških slojeva.
Rezultati bi trebali pomoći u utvrđivanju vremenskog razmaka između boravka posljednjih mezolitičkih lovaca i sakupljača te dolaska prvih neolitičkih poljoprivrednika.
Posebna vrijednost Tina Jame upravo je u tome što se tragovi dvaju načina života nalaze u neposrednom slijedu, unutar očuvanih arheoloških slojeva.