Neki stručnjaci smatraju da je ono što je snimio Perseverance nedovoljno za stopostotnu potvrdu atmosferske električne aktivnosti iznad Crvenog planeta
Izgleda da smo prvi put uspjeli zabilježiti električnu aktivnost u atmosferi Marsa, što upućuje na to da je planet sposoban za pojave slične munjama. Snimke potječu s NASA-inog rovera Perseverance, a on od 2021. godine istražuje krater Jezero u potrazi za tragovima nekadašnje biološke aktivnosti.
Električni impulsi, opisani kao 'mini munje', otkriveni su analizom audiozapisa i elektromagnetskih mjerenja prikupljenih instrumentom SuperCam. Tim istraživača iz Francuske pregledao je 28 sati snimki nastalih tijekom dviju marsovskih godina, odnosno 1374 zemaljska dana. Zabilježeni impulsi uglavnom su se pojavljivali u povezanim atmosferskim uvjetima, posebno u vrtlogu prašine i na rubovima većih prašinskih oluja. Takvi se vrtlozi stvaraju kada se zagrijani zrak diže s površine, a unutarnja kretanja mogu proizvesti električna pražnjenja.
vezane vijesti
Vodeći autor studije, dr. Baptiste Chide, istaknuo je da nalaz ima izravne posljedice za razumijevanje kemije atmosfere, klime, potencijalne nastanjivosti te budućih robotskih i ljudskih misija. Prema njemu i njegovim kolegama, Mars se sada pridružuje Zemlji, Saturnu i Jupiteru kao planet s atmosferskom električnom aktivnošću.
Unatoč snažnim indikacijama, dio stručnjaka poziva na oprez. U komentaru za časopis Nature, fizičar Daniel Pritchard naveo je da snimke nude uvjerljive dokaze o električnim pražnjenjima izazvanima prašinom, no da će ostati određena sumnja zbog izostanka vizualnog potvrđivanja. Rasprava o prirodi ovih pojava vjerojatno će se nastaviti, piše BBC.
Perseverance je ranije ove godine dokumentirao i stijene s neobičnim uzorcima, nazvane 'leopardove pjege' i 'makova zrna'. Riječ je o mineralima koji mogu nastati kemijskim reakcijama povezanim s mogućim starim mikrobima, premda se ne može isključiti geološko porijeklo. NASA je ove značajke opisala kao potencijalno najuvjerljivije tragove nekadašnjeg života.
Danas je Mars hladan i suh planet, no postoje dokazi da je prije milijardi godina imao gustu atmosferu i površinsku vodu, što ga čini ključnom lokacijom za potragu za tragovima prošle biološke aktivnosti.
