pomoć stanovništu

Posla je puno i za geodete i geoinformatičare, i to ne samo zbog potresa: 'Zgrade se mogu popraviti, ali ljudski životi su neprocjenjivi'

24.01.2021 u 14:51

Bionic
Reading

Već u srijedu 30. prosinca, samo dan nakon drugog, jačeg potresa u blizini Petrinje, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, hrvatska OpenStreetMap zajednica i Open IT bacili su se na posao i pripremili javnu interaktivnu digitalnu kartu Potres2020. No to je samo dio onoga na čemu se intenzivno radi...

Ova, na platformi Ushahidi bazirana interaktivna digitalna karta Potres2020 i ranije je korištena za pomoć stanovništvu na katastrofama ugroženim područjima. Naprimjer, nakon katastrofalnog potresa na Haitiju 2009. godine.

'Studente na studiju geodezije i geoinformatike poučavamo pomoću ovakvih i sličnih geoinformacijskih alata. Prije nekoliko godina sudjelovali smo u sličnoj akciji za stradale na Filipinima i otud nam iskustva i ideje', otkriva izv. prof. dr. sc. Almin Đapo, dekan Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Na ovoj karti može se jednostavno dodati georeferencirane informacije u nekoliko standardiziranih kategorija: 'nudim pomoć', 'tražim pomoć', 'potraga za nestalima', 'zbrinjavanje ljudi i životinja', 'opskrbni punkt', 'smještaj', 'plin-voda-struja-telekomunikacije', 'promet-parking', 'hitne službe'. A takve stvari olakšavaju koordinaciju volontera.

OpenStreetMap zajednica volonterski je vektorizirala 48.000 kuća te 1500 kilometara cesta i pristupnih putova u krugu polumjera 30 kilometara od epicentra, na površini 2826 četvornih kilometara. Uz pomoć Državne geodetske uprave, u ovoj je mapi prvi put u Hrvatskoj integriran i službeni sustav kućnih brojeva iz Registra prostornih jedinica.

Platforma kao živi organizam

Koordinacija volontera koji sjede za računalima i onih na terenu odvija se putem otvorenih kanala Telegrama, a sve promjene informacija mogu se prijaviti moderatorima.

'Ti dragi ljudi uložili su i još uvijek ulažu ogroman trud kako bi Potres2020 kvalitetno funkcionirao i omogućio pružanje pomoći onima kojima je najpotrebnija', kaže Đapo. 'Platforma funkcionira kao živi organizam, ali ideja je da ju za koordinaciju počnu koristiti nadležne službe poput Crvenog križa.'

Geodetski fakultet koordinira zračno fotogrametrijsko snimanje područja pogođenog potresom. HGSS snima, a na fakultetu izrađuju digitalni ortofoto koji se pokazuje na serverima za manje od 24 sata od snimanja. S rezolucijom od pet centimetara, to je najtočniji i najdetaljniji skup ažurnih prostornih podataka za područje Gline, Petrinje i Siska, kojima se koriste sve službe za upravljanje u kriznim situacijama.

Razvojni inženjeri OpenStreetMap zajednice izradili su i mrežnu aplikaciju Oton. Usporedbom 'starog' digitalnog ortofota iz 2018. i 'novog' svatko može pridonijeti točnoj ocjeni stanja svakog krovišta.

U rad je puštena aplikacija Oton kojom je omogućena usporedba Digitalne ortofotokarte mjerila 1:5000 izrađene od strane...

Objavljuje Geodetski fakultet - Faculty of GeodesyUtorak, 5. siječnja 2021.

'Mjesta ima za sve pa ako se i vi želite uključiti u geodetsko-geoinformatičku podršku, slobodno se javite na našu mail adresu ili na ranije spomenut Telegramov kanal', kaže Đapo.

Potresi su doista obilježili prošlu godinu. Onaj zagrebački 22. ožujka prouzročio je veliku štetu na Geodetskom fakultetu. Ovaj petrinjski izazvao je dodatna oštećenja zgrade, podignute 1939., u kojoj ni tada srećom nije bilo ni studenata ni većine profesora.

'Zgrade se mogu popraviti, ali ljudski životi su neprocjenjivi', kaže Đapo, otkrivajući kako se upravo radi na projektnoj dokumentaciji za detaljnu strukturnu obnovu te ojačanje zgrade fakulteta.

Unatoč svemu, na Fakultetu se i dalje radi, i u virtualnom okruženju i uživo. Nastavu su djelomično održavali na daljinu, uz pomoć Merlina i Teamsa, a terenske vježbe u manjim grupama, izvan zgrade fakulteta.

'To je jedini oblik nastave koji nije moguće provesti u virtualnom okruženju i neophodan je studentima za stjecanje potrebnih kompetencija', kaže Đapo. 'Studij geodezije i geoinformatike na našem fakultetu ima jako uporište u suvremenim informatičkim tehnologijama pa nam se nije bilo teško prilagoditi na rad u virtualnom okruženju.'

Od satelitske geodezije do geomatike

Suvremena geodezija razbija uvriježene stereotipe o geodetima koji se bave samo katastrom i međama. Današnja geodezija znanstvena je disciplina koja se bavi mjerenjima i reprezentacijom geometrije, fizike i vremenskih promjena Zemlje i ostalih nebeskih tijela. Uključuje svašta, od kartografije, fotogrametrije i daljinskih istraživanja, preko primijenjene, satelitske i fizikalne geodezije, do geomatike.

Volonteri na terenu koriste aplikaciju Potres2020 Izvor: Ostale fotografije / Autor: Almin Đapo, iz privatnog albuma

'U posljednjih 30 godina svjedočimo pravoj revoluciji informacijsko-komunikacijskih tehnologija, koja je u potpunosti transformirala klasičnu geodeziju', objašnjava Đapo.

Današnja geodezija koristi inovacije: globalne navigacijske satelitske sustave za vrlo precizna mjerenja, satelitske senzore za beskontaktnu izmjeru terena, laserske tehnologije za mjerenja na zemlji i iz zraka, precizne ultrazvučne dubinomjere za mjerenja pod vodom...

Nezaobilazni podaci o lokaciji proširili su geodeziju i na geoinformatiku, novu disciplinu u kojoj su za kvalitetne i ažurne georeferencirane podatke neophodne suvremene geodetske mjerne metode. A ta kombinacija geodezije i geoinformatike dolazi do izražaja i u borbi protiv zaraznih bolesti. Naime podaci o broju pozitivnih i umrlih od Covida-19, prikazivani na digitalnim kartama, služili su kao podloga za donošenje odluka o epidemiološkim mjerama.

'Nažalost, velik broj takvih kartografskih prikaza bio je napravljen na brzinu, vrlo nestručno, dovodeći u zabludu i javnost i stručnjake koji nisu izvorno bili kartografi', kaže Đapo. Priprema i obrada kvalitetnih ulaznih podataka te oblikovanje tematskih kartografskih prikaza nisu mogući bez geodeta i geoinformatičara.

'Geoinformacijski sustavi analiziraju velik broj prostorno-vremenskih podataka. A epidemije su dinamičan proces koji treba pratiti i u prostoru i u vremenu', kaže Đapo. Kako bi se u ogromnoj količini takvih podataka pravodobno mogli prepoznati uzorak i trend uz kvalitetnu predikciju, geostatistiku treba povezati s metodama strojnog učenja. 'To je najzanimljiviji znanstveni izazov geodezije i geoinformatike, ne samo u epidemiologiji', ističe.

Upravljanje zelenom infrastrukturom

Uz već spomenutu platformu Potres2020 te razvoj i implementaciju zajedničkog mrežnog geoinformacijskog sustava za potrebe Stožera civilne zaštite, na Geodetskom fakultetu provode niz drugih projekata, poput izrade karte površinskih pomaka uz pomoć satelitske interferometrije.

'Obrađena su opažanja satelitske misije Sentinel-1 prije i poslije potresa, na temelju kojih se dobio pomak terena', objašnjava Đapo. Temeljem te karte i izračuna pomaka, znanstvenici su analizirali uzroke i posljedice petrinjskog potresa.

Primjenom suvremenih satelitskih geodetskih metoda GEOMSAT, na tom fakultetu uz podršku Hrvatske zaklade za znanost istražuju i recentne regionalne i lokalne geodinamičke procese. Rade i na projektu GEMINI, kojim se želi uspostaviti sustav za prikupljanje podataka o urbanoj vegetaciji i upravljanje gradskom zelenom infrastrukturom pomoću multispektralnih satelitskih snimaka, poboljšanih i kalibriranih u visokoj rezoluciji.

Đapo ističe i projekt Multisenzorskog zračnog snimanja Hrvatske za potrebe procjene smanjenja rizika od katastrofa. Hrvatsku će snimiti aerofotogrametrijskom i metodom LiDAR (engl. Light Detection and Ranging). Koridorno će snimiti 4100 kilometara nasipa, a hiperspektralno i termalno 1350 kilometara nasipa na koridorima Kupe, Save, Drave i Dunava. Uz to, izradit će metodologiju za procjenu potresnog rizika za Grad Zagreb, kako za građevine, tako i za ljude.

'To je dosad najveći projekt Geodetskog fakulteta i kruna dugogodišnjih nastojanja prijenosa najnovijih tehnoloških rješenja u domaću stručnu praksu', ponosan je Đapo.