NIŠTA OD KULENA

Nova studija upozorava: Crveno meso nije zdravo ni za okoliš

  • Autor: D. R. / Hina
  • Zadnja izmjena 10.08.2022 08:37
  • Objavljeno 10.08.2022 u 08:37
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: FS-Stock / Alamy / Alamy / Profimedia

Jesti voće i povrće bolje je za planet nego jesti meso i sir, a nova znanstvena studija objavljena u ponedjeljak također je pokazala da crveno meso ima i vrlo snažan utjecaj na okoliš

Znanstvenici su analizirali oko 57.000 proizvoda koji se prodaju u supermarketima u Britaniji i Irskoj, u velikoj studiji koju je objavio znanstveni časopis PNAS. Istraživači, koji se nadaju da bi njihova studija mogla omogućiti potrošačima održiviju kupnju bez žrtvovanja zdravlja, također su usporedili rezultate s nutritivnim svojstvima te hrane.

Riba, sir i meso - pogotovo crveno meso - imaju veliki utjecaj na okoliš. 'Zamjena mesa, mliječnih proizvoda i jaja alternativama na biljnoj bazi mogla bi imati velike koristi za okoliš i zdravlje', navodi se u studiji.

Ali mogu pomoći i 'manji' prijelazi. Na primjer, goveđe lazanje, s visokim utjecajem na okoliš, mogu se zamijeniti pilećim ili svinjskim lazanjama ili vegetarijanskim. Mnoge studije pokazale su već prije da se crveno meso, iako izvor nekih esencijalnih nutrijenata, može povezati i s nekim bolestima, primjerice srca i krvožilnog sustava i rakom debelog crijeva.

Znanstvenici su otkrili da su koncentrati sokova, gazirana pića i drugi voćni sokovi među proizvodima koji najmanje utječu na okoliš - jer se uglavnom sastoje od vode - ali njihova je nutritivna kvaliteta slaba.

Kruh, ali i određene žitarice i pripremljena jela ili slastice imaju relativno nizak ili srednji utjecaj na okoliš. Istraživači vjeruju da općenito, što je hrana održivija, to je bolja s prehrambenog gledišta. 

Studija potvrđuje ono što su druga prijašnja izvješća već ustanovila analizom pojedinačnih sastojaka, poput voća ili crvenog mesa. Novost u najnovijem izvješću je što se analiza odnosi na proizvode sastavljene od više sastojaka, poput umaka, gotovih jela i slično.

Ta je zadaća bila komplicirana zbog činjenice da se količina svakog sastojka smatra poslovnom tajnom pa se ne otkrivaju stvarni detalji: samo oko tri posto od više od 57.000 proizvoda prodanih u osam trgovina hranom imalo je potpuno naveden sastav. Znanstvenici su stoga razvili algoritam temeljen na nekolicini poznatih informacija za procjenu proizvoda koje su istraživali - u Britaniji i Irskoj sastojci su posebno navedeni prema korištenoj količini.

Za procjenu utjecaja na okoliš uzeta su u obzir četiri čimbenika: emisije stakleničkih plinova, korištenje ograničenih vodnih resursa, korištenje zemljišta i eutrofikacija, odnosno obogaćivanje vodenih putova mineralima i hranjivim tvarima, uglavnom iz gnojiva.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!