Kao i Zemlju, zvijezde također povremeno potresaju potresi, toliko snažni da izazivaju pokrete nalik cunamiju zbog kojih mogu promijeniti oblik.

Zvjezdotrese, poznate i kao neradijalne oscilacije, otkrila je misija Gaia Europske svemirske agencije na tisućama zvijezda.

Gaia je ranije bila pronašla radijalne oscilacije zbog kojih bi zvijezde privremeno nabubrile i skupile se, zadržavajući pritom oblik sfere.

No, sad su otkrivene i vibracije koje su više nalik ogromnim cunamijima, a koje mijenjaju oblik zvijezda, zbog čega ih je teže otkriti.

Neočekivano otkriće predstavljeno je skupa s najnovijom objavom podataka te zvjezdarnice, među kojima su i novi, poboljšani podaci o blizu dvije milijarde zvijezda u Mliječnoj stazi.

Ti podaci posloženi su u višedimenzionalni vizualni prikaz asteroida, planeta, zvijezda i galaksija, koji bi nam mogao pomoći pri otkrivanju dijelova Mliječne staze koje bismo mogli naseliti.

Mapa također nudi najveći dosad katalog o zvijezdama u matičnoj nam galaksiji, što uključuje podatke o njihovom kemijskom sastavu, temperaturama, bojama, masama, starosti i brzini kojom se kreću prema ili od nas.

Između ostalog, objavljena je najveća dosad kemijska mapa galaksije. Kemijski sastav zvijezde usporediv je s ljudskim DNK-om jer može dati ključne informacije o njenom nastanku.

Gaia je otkrila kako se neke zvijezde u Mliječnoj stazi sastoje od primordijalnog materijala, dok su druge (poput našeg Sunca) sastavljene od materije obogaćene prethodnom generacijom zvijezda. Zvijezde bliže središtu i ravni naše galaksije su bogatije metalima od onih koje su udaljenije.

Gaia je također otkrila zvijezde pristigle iz drugih galaksija. Ta se sonda s dva teleskopa nalazi na oko 1,5 milijuna kilometara od Zemlje.

Pri promatranju koristi tehnologiju visoko osjetljivih detektora fotona i kameru s milijardu piksela, piše Daily Mail.