Robotski rover čija je primarna misija tražiti tragove drevnog života na Marsu mogao bi nastaviti voziti i istraživati i u idućem desetljeću
NASA-in rover na Marsu prešao je 45,2 kilometra, postavši vozilom s najvećom kilometražom na površini nekog planeta osim Zemlje. Nadmašio je dosadašnji rekord NASA-inog Opportunityja, a on je između 2004. i 2018. godine na Marsu prešao približno 45 kilometara.
Perseverance je stigao na Crveni planet 2021. godine, a njegova je misija istražiti jesu li na njemu nekoć postojali uvjeti pogodni za mikrobni život. Rover veličine automobila kreće se na šest kotača te trenutačno istražuje područje kratera Jezero, za koje se smatra da je prije više milijardi godina sadržavalo pravo jezero.
Prema Stevenu Leeju iz NASA-ina JPL-a, svi ključni sustavi rovera i dalje su u vrlo dobrom stanju. Procjena je pokazala da bi mogli raditi i 2030-ih, a moguće i dulje, te je NASA nedavno produljila misiju koja bi trebala trajati otprilike do kraja 2028. godine.
vezane vijesti
Autonomna vožnja ključ je uspjeha
Velik doprinos tom rekordu daje sustav autonomne navigacije AutoNav. Prema Leeju, Perseverance obavlja oko 90 posto vožnji bez izravne ljudske intervencije te snima teren ispred sebe stereoskopskim kamerama, izrađuje trodimenzionalnu digitalnu kartu i odabire najsigurniju putanju do cilja. U tome mu pomaže i poseban računalni procesor Vision Compute Element omogućujući brzu obradu snimki i gotovo neprekidno izvođenje navigacijskog softvera tijekom vožnje.
Stariji roveri morali su zastajati da bi obradili podatke prije nastavka kretanja, a Perseverance znatno brže obavlja taj postupak, što mu osigurava učinkovitije istraživanje terena. NASA sada testira njegov pogonski sustav da bi utvrdila može li prijeći 100 kilometara ili više. Pojedine komponente pritom će biti ispitane na opterećenjima usporedivima s vožnjom od 150 do 300 kilometara.
Potraga za tragovima drevnog života
Osim rekorda u vožnji, jedno od najvažnijih postignuća Perseverancea jest otkriće mogućeg biosignatura, odnosno potencijalnog traga drevnog mikrobnog života, koje je NASA predstavila prošle godine.
Taj je mogući trag pronađen u crvenkastoj stijeni za koju se procjenjuje da je nastala prije 3,2 do 3,8 milijardi godina u riječnom kanalu koji se ulijevao u nekadašnje jezero u istoimenom krateru. Otkriće samo po sebi nije potvrda da je na Marsu postojao život, ali može pomoći u daljnjem istraživanju njegove drevne nastanjivosti.
Rover se sada kreće prema području Idubi, prolazeći kroz teren uz zapadni rub kratera poznat kao Lac de Charmes. Ondje bi mogao prikupiti nove podatke o ranoj geološkoj povijesti Marsa, uključujući posljedice udara velikih meteorita koji su oblikovali njegovu površinu.
Snimke iz orbite upućuju i na to da su neka područja uz rub kratera nekoć bila hidrotermalni sustavi s toplom ili vrućom podzemnom vodom. Takva su okruženja mogla pružati uvjete pogodne za život, a pojedini znanstvenici smatraju da su slični sustavi mogli imati važnu ulogu i u nastanku života na Zemlji.
Izvorni plan misije predviđao je da Perseverance prijeđe oko 20 kilometara. Rover je taj cilj već znatno premašio, a njegov radioizotopni izvor energije na bazi plutonija i dalje radi očekivano te bi mu, prema NASA-inim procjenama, trebao osigurati energiju za još nekoliko godina istraživanja, piše Reuters.
