Ovo nije prva studija koja je otkrila takve negativne trendove, a pitanje sudbine muške plodnosti posljednjih je godina postalo jedno od kontroverznijih u medicinskim znanostima.

Sve je počelo prije 20 godina kada je jedan danski tim u British Medical Journalu objavio da je broj spermija u svjetskoj populaciji od 1940. do 1990. u prosjeku pao za čak 50 posto.

Od tada znanstvenici nastoje otkriti što bi sve moglo biti uzrokom ovakvog alarmantnog trenda. Prema najraširenijoj teoriji glavni krivac mogle bi biti kemikalije u okolišu koje oponašaju ženski spolni hormon estrogen. Ima i istraživanja koja pokazuju da bi problem također mogao biti u lošoj prehrani u zapadnim zemljama. No neki stručnjaci se pitaju jesu li ove brojke uopće točne jer ih nekoliko studija nije potvrdilo.

Kontradiktorni nalazi potaknuli su skupinu francuskih znanstvenika da pokušaju jednom za svagda razriješiti dvojbu. Njihovo istraživanje, provedeno na uzorku od 26.600 zdravih muškaraca, predstavljeno je u časopisu Human Reproduction. Novi rezultati pokazali su da je broj spermija testiranih muškaraca od 1989. do 2005. sa 73,6 milijuna po mililitru pao na 49,9 milijuna. Autori ističu da su ovakvi rezultati ozbiljno upozorenje te pozivaju na međunarodni nadzor negativnog trenda. Ovakav broj spermija još se uvijek smatra normalnim i značajno je iznad 15 milijuna po ml koji liječnici smatraju donjom granicom, no to je ipak samo prosjek.

Sharpe smatra da su novi rezultati znak za akciju, da ih nikako nije dobro ignorirati te da bi u budućim istraživanjima trebalo otkriti koji sve čimbenici utječu na pad broja spermija kako već i onako niska plodnost parova ne bi postala još niža.

Neki stručnjaci upozoravaju da je objektivno i precizno brojanje spermija vrlo problematično jer je u istraživanjima potrebno uzeti u obzir brojne čimbenike – od starosti do društveno-ekonomskog statusa. Međutim, mnogi smatraju da je francuski tim u tom smislu obavio prilično dobar posao jer je uzeo u obzir populaciju koja je vrlo reprezentativna.

Ovaj problem muške plodnosti postaje još ozbiljniji ako se u obzir uzme činjenica da danas žene sve kasnije planiraju trudnoću.

'Žene danas uglavnom imaju djecu između 30. i 35. godine života kada im plodnost pada za 40 do 50 posto u odnosu na 20-te', rekao je prof. Richard Sharpe iz MRC centra za reproduktivno zdravlje Sveučilišta u Edinburghu i dodao: 'Kada se to kombinira s padom u broju spermija muških partnera ishod je da sve više parova ima problema s plodnošću.'