Iako su srednjoškolci, prema istraživanju HANFA-e, ostvarili tek 31 posto u financijskom znanju, 55 posto u ponašanju i 42 posto u odnosu prema novcu, čini se da je među mladima zavladavao trend pod nazivom Moneymaxxing. U prilogu Dnevnika Nove TV koji donosi Roko Kalafatić tumači se da se ideja svodi na veću zaradu, manju nepotrebnu potrošnju te pametnije raspolaganje novcem.

‘Moneymaxxing je u pravilu razmišljanje kojim se vodimo mi mladi, koje razmatra na koji način trošimo novac i kako ćemo napraviti sustav kojim možemo proširiti svoje prihode ili izvore prihoda', objašnjava Edin Čaušević za isti izvor.

Kazao je da troši onoliko koliko je potrebno te da ne ide u ekstreme.

'Ono što je višak, što ostaje, ide nazad u takozvani 'motor' koji će mi generirati još novca", rekao je Čaušević.

'Mladi sad otkrivaju ta tri glavna pitanja koja si trebaju postavljati. Prvo, kako zarađivati više, drugo, kako trošiti pametnije na ono što ti stvarno treba te što voliš i treće, gdje investirati kako bi mogao sebi priuštiti auto, polog za stan ili bolju mirovinu', objasnio je pak Toni Milun.

No ima tu i zamki jer je i sve više prijevara na internetu.

'Tu je i zamka ljudi koji padaju na ove lažne investicijske platforme jer žele zaraditi ne onih uobičajenih 5, 10, 12 posto godišnje, nego im netko obeća 10 posto mjesečno. E, tu je zamka, to vam, ljudi, ne funkcionira. Ako je nešto predobro da bi bilo istina, onda je to laž’, upozorio je Milun.

Istovremeno, mnogobrojnim starijim ovo je prvi glas.

‘Pa to je neka valuta nova, meksička, ne znam’, rekla im je Štefica iz Zagreba na pitanje što bi mogao značiti naziv Moneymaxxing.

‘Moneymaxxing, što? Money je novac, a maxxing, neka brza zarada, nešto’, rekla je druga Zagrepčanka Štefica.