spoj starog i novog

Izbori u BiH u sjeni nove tehnologije: Može li zaista spriječiti manipulacije i nepravilnosti?

04.10.2026 u 13:39

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Bosna i Hercegovina na današnjim Općim izborima prvi put koristi nove tehnologije na cijelom području zemlje. No, što se točno mijenja i kakva je tehnologija u pitanju?

Birači koji su se danas pojavili na biračkim mjestima diljem BiH, susreli su se s nekim novostima. Prije svega, uveden je cijeli niz novih tehnologija koji bi trebali pomoći u identifikaciji birača, kontroli ispravnosti listića te bržem prikupljanju konačnih rezultata sa svih biračkih mjesta.

Riječ je o najvećoj promjeni izbornog procesa u BiH posljednjih godina. Centralna izborna komisija BiH (CIK) je tehnologije prvi put pilotirao na lokalnim izborima 2024.. No, kako ističu, sam proces glasovanja i dalje se obavlja na papirnatim listićima, a oni se i dalje ručno prebrojavaju.

Kako izgleda glasovanje?

Za birače to znači da se na samom početku moraju identificirati važečim dokumentom. Nakon toga, njihov se identitet procjerava biometrijskom provjerom otiska prsta. CIK je za potrebe pilot-projekta propisao usporedbu biometrijskih podataka s evidencijama Agencije za identifikacijske isprave, registre i razmjenu podataka BiH (IDDEEA).

Sustav za praćenje aktivnosti na biračkom mjestu u stvarnom vremenu pruža podatke o izlaznosti birača, konkretno o načinu provjere birača, broju birača koji prvi put glasaju, broju birača koji su provjereni bez davanja otiska prsta, kao i podatke o vrsti osobnog dokumenta koji se koristi za identifikaciju birača (osobna iskaznica, vozačka dozvola ili putovnica).

Poseban uređaj očitava podatke s predanog identifikacijskog dokumenta i povezuje sa sustavom u kojem su pohranjenih biometrijski podaci prikupljeni prilikom izrađivanja dokumenta. Birač potom prislanja prst na čitač otiska prsta, kako bi se potvrdilo da je osoba koja se pojavila na biračkom mjestu, zaista ona čiji je dokument predočen. Ako birač ne može dati otisak prsta, identifikacija će biti moguća putem PIN-a i pametne kartice, pri čemu će se takva aktivnost evidentirati u uređaju. Sustav će obavijestiti članove biračkog mjesta ako je birač već glasao ili se nalazi na pogrešnom biračkom mjestu. Svaka aktivnost uređaja bit će zabilježena putem šifriranog zapisa revizije.

Nakon nekoliko sekundi, ako je identitet potvrđen, glasač dobije papirnati listić, potpisuje se u biračkom spisku i kreće s procesom glasanja.

Nakon popunjavanja listića, on se prvo ubacuje u skener, koji ga očitava i bilježi rezultate izbora te podake šalje prema CIK-u, nakon čega se listić ubacuje u glasačku kutiju. Listići se nakon zatvaranja birališta i dalje ručno prebrojavaju, a u slučaju značajnog neslaganja skeniranih i ručno prebrojanih rezultata predviđene su dodatne provjere.

Kako su istaknuli u CIK-u, optički skeneri će očitavati i elektronički brojati papirnate glasačke listiće, pohranjujući ih za moguću kontrolu, reviziju ili ponovno prebrojavanje.

Kako bi se listići lakše strojno očitavali, izmijenjen je njihov izgled, a glasači će popunjavati kružić ispred stranke ili koalicije za koju glasaju.

Drugim riječima, tehnologija ne zamjenjuje papirnato glasanje niti ručno brojanje. Njezina je uloga prije svega u provjeri identiteta birača, bržoj obradi listića i prijenosu izbornih rezultata.

Testiranje pokazalo zašto je nova tehnologija važna

Kako bi sve bilo spremno za izbore, CIK je 11. rujna proveo testne izbore na kojima je glasovalo 6854 birača, a provjera identiteta otiskom prsta bila je uspješna u 97,37 posto slučajeva. Prijenos rezultata nakon zatvaranja biračkih mjesta u prosjeku je trajao između pet i deset minuta.

Uvođenje tehnologije dio je višegodišnjeg projekta digitalizacije izbornog procesa za razdoblje od 2025. do 2028. godine koji uključuje nabavu opreme, softvera, tehničku podršku, tiskanje listića te njihovo skladištenje i distribuciju.

Europska unija podržala je uvođenje novih tehnologija, a Delegacija EU-a u BiH navela je da bi biometrijska identifikacija i skeneri trebali smanjiti mogućnost izbornih manipulacija i ubrzati objavu rezultata. Te su tehnologije prvi put pilotirane uz potporu EU-a prije dvije godine.

Ipak, tehnologija sama po sebi ne jamči povjerenje u izbore. Šef Misije OESS-a u BiH Rick Holtzapple upozorio je da povjerenje ovisi i o načinu na koji se izbori provode, nadziru, izvještava o njima i objašnjavaju biračima.

To je posebno važno jer se novi sustav uvodi prvi put u punom opsegu. CIK je prije izbora objavio da su ispunjeni tehnički uvjeti za njegovu primjenu te da će upravo ovi izbori biti prvi u BiH na kojima se na cijelom području zemlje koriste biometrijska identifikacija birača i skeneri glasačkih listića, uz ubrzani prijenos rezultata.

Prvi sati glasanja tako daju i prvi stvarni test nove tehnologije. Jer najveća promjena za birače nije u načinu na koji zaokružuju kandidata, nego u onome što se događa prije i nakon toga: provjera identiteta, digitalno očitavanje papirnatog listića i brži prijenos podataka prema izbornom povjerenstvu.