Sponzor rubrike
Sponzor rubrike
U dramatičnoj utakmici šesnaestine finala, Hrvatska je ispala sa Svjetskog prvenstva.
Hrvatska je povela golom Ivana Perišića u 53. minuti, poravnao je Cristiano Ronaldo u 68. minuti iz kaznenog udarca, da bi pobjedu Portugalu osigurao Goncalo Ramos u četvrtoj minuti sudačke nadoknade.
vezane vijesti
U zadnjim sekundama susreta Gvardiol je zatresao portugalsku mrežu za erupciju slavlja, ali pregledom VAR-a ustanovljeno je kako je asistent Pašalić bio u zaleđu.
Vodi se polemika je li Matanović dirao loptu, odnosno je li Pašalić bio u zaleđu. Renato Veiga nespretno je odigrao loptu prema Mariju Pašaliću, koji je potom pronašao Joška Gvardiola, a hrvatski branič pogodio je mrežu Portugala. Na prvi pogled činilo se da nema ničega spornog: Pašalić je bio iza leđa portugalske obrane, ali dojam je bio da Igor Matanović nije dirao loptu.
Ipak, tehnologija je presudila drukčije. Takvu interpretaciju srušila je takozvana 'Snicko tehnologija', koja je pokazala da je hrvatski napadač ipak minimalno, dijelom glave, dotaknuo loptu. Upravo taj detalj bio je dovoljan da se situacija promijeni i da se pogodak ne prizna.
Što je zapravo 'nogometni Snicko'?
Riječ je o sustavu koji uz pomoć senzora ugrađenih u loptu iznimno precizno bilježi svaki dodir igrača s loptom. Podaci se u stvarnom vremenu šalju sucima i VAR sobi, a tehnologija može registrirati i kontakte koji su golim okom gotovo neprimjetni. Zato su ovakve situacije posebno neugodne za igrače i navijače: Ono što na snimci izgleda kao da se nije dogodilo, senzor može zabilježiti kao dodir.
Snicko nije izvorno nogometna tehnologija. Nastao je u kriketu, gdje se koristio za utvrđivanje je li loptica dotaknula palicu, što je često ključno kod sudačkih odluka. Sustav je razvijen sredinom 1990-ih, a od 1999. godine postao je poznat široj sportskoj javnosti kroz televizijske prijenose u Velikoj Britaniji. U kriketu je Snicko najprije služio kao pomoć gledateljima i komentatorima, a kasnije je postao važan alat u sudačkim provjerama. Nogomet sada koristi sličnu logiku - samo što se umjesto zvuka udarca u palicu analiziraju podaci iz lopte.
Na fotografiji se vidi koliko je dodir bio blag. No upravo takvi detalji danas mogu odlučiti vrijedi li pogodak ili ne.
