Rukomet je jedan od malobrojnih sportova koji su u ovoj pandemijom koronavirusa obilježenoj 2020. godini uspjeli 'odraditi' velika natjecanja. Krenimo kronološki...

RUKOMETAŠI I RUKOMETAŠICE

Godinu su već tradicionalno otvorili rukometaši te su još jednom odigrali fantastično na velikom natjecanju i postali europski doprvaci na smotri održanoj u Austriji, Norveškoj i Švedskoj. Iako je europsko zlato opet bilo nedostižno, 'kauboji' su ponovno u siječnju digli Hrvatsku na noge.

Hrvatska je prvi dio prvog kruga odradila u austrijskom Grazu. U premijernom nastupu pobijedila je Crnu Goru 27:21, a u drugom kolu je s čak osam razlike svladala Bjelorusiju (31:23). U posljednjoj utakmici, koja nije imala nikakvo rezultatsko značenje, Hrvatska je bila bolja od Srbije 24:21, a u drugi krug u Beču hrvatski rukometaši prenijeli su maksimalna četiri boda.

U prvoj utakmici drugog kruga Hrvatska je pobijedila Austriju 27:23, da bi u drugom kolu ostvarila veliku pobjedu nad jakom Njemačkom (25:24) i tako osigurala polufinale već nakon druge od četiri utakmice drugog kruga. Pobjedu je Hrvatskoj donio gol Igora Karačića minutu i pol prije kraja te obrana Marina Šege prilikom udarca Kollbachera 13 sekundi prije kraja. U trećem kolu su većinom rezerve slavile pobjedu protiv Češke (22:21), da bi u posljednjem kolu izabranici Line Červara remizirali sa Španjolcima (22:22).

Polufinalni ogled s Norveškom u Stockholmu donio je nevjerojatnu dramu, a Hrvatska je do pobjede došla tek u drugom produžetku za konačnih 29:28 (26:26, 23:23, 12:10). Gol vrijedan finala četiri sekunde prije isteka drugog produžetka postigao je Željko Musa, kojemu je to bio jedini pogodak u utakmici.

'Kauboji' su ipak izgubili veliko finale sa Španjolcima (22:20) iako je Hrvatska u samoj završnici imala neriješen rezultat i igrača više. Ovo je bilo prvo rukometno finale 'kauboja' u posljednjih deset godina te peto uzastopno na velikim natjecanjima u kojima hrvatska reprezentacija nije uspjela osvojiti naslov svjetskog ili europskog prvaka. Također, bio je to treći uzastopni poraz u finalu Eura. Uz sve to, kapetan hrvatske reprezentacije Domagoj Duvnjak proglašen je najboljim igračem (MVP) cijelog Europskog prvenstva!

I dok se od rukometaša uspjeh očekivao, tek su malobrojni znali da su sredinom prosinca hrvatske rukometašice otputovale na Europsko prvenstvo u Dansku, a vratile su se s broncom, prvom medaljom u povijesti. Izbornik Nenad Šoštarić poveo je na put mladu, ali složnu ekipu od koje se očekivalo tek izbjegavanje zadnje pozicije, koju su hrvatske rukometašice zauzele na posljednja dva Eura.

I krenulo je odmah velikim iznenađenjem, pobjedom nad bivšim svjetskim prvakinjama, Mađaricama, 24:22. No to nije bio kraj, jer su u drugom kolu pobijeđene i aktualne svjetske prvakinje Nizozemke 27:25, čime su naše rukometašice osigurale drugi krug, a pobjedom nad Srbijom 25:24 osigurale su i maksimalna četiri boda za nastavak natjecanja.

I drugi krug Hrvatice su započele pobjedom protiv Rumunjske (25:20), selekcije koju nikad dotad nisu svladale, a niz od četiri pobjede prekinut je porazom od prejakih Norvežanki (36:25), s kojima su ravnopravno igrale prvo poluvrijeme. U izravnom dvoboju za polufinale Hrvatska je nadigrala Njemačku 23:20 i ostvarila najveći uspjeh hrvatskoga reprezentativnog rukometa.

Europski prvak Francuska u polufinalu (30:19) je ipak bila prejaka, da bi u dvoboju za broncu Hrvatska fantastičnom igrom nadigrala domaćina i favorita Dansku 25:19. Tako su 'kraljice šoka' došle do povijesnog uspjeha za hrvatski ženski rukomet. Naša pivotkinja Ana Debelić nagrađena je za sjajne partije te je uvrštena u najbolju ekipu EP-a dok je Ćamila Mičijević izabrana u najbolju obrambenu ekipu...

'VATRENI' OSTALI U ELITNOM DRUŠTVU

Trebala je ovo biti godina Europskog nogometnog prvenstva, no pandemija koronavirusa odgodila je sva važnija međunarodna natjecanja, pa tako i smotru najboljih reprezentacija Starog kontinenta koja je u lipnju i srpnju trebala biti održana u 12 država diljem Europe. Europska nogometna federacija (UEFA) bila je prisiljena pomaknuti Euro na ljeto 2021. godine, s nadom da će se pandemija do tada zaustavili ili barem obuzdati.

A hrvatska je reprezentacija, kao i sve ostale, prinudno 'mirovala' čak 10 mjeseci. 'Vatreni' su u studenom 2019. godine u prijateljskom susretu u Puli pobijedili Gruziju 2:1, a potom mirovali sve do rujna ove godine. U ožujku su trebali nastupiti na turniru u Kataru, međutim koronavirus je pokvario sve planove.

Nakon deset mjeseci pauze hrvatska reprezentacija se okupila početkom rujna na startu nove UEFA Lige nacija u potpuno drugačijim uvjetima - bez gledatelja i druženja s navijačima, s virtualnim novinarskim konferencijama i stalnim testiranjima na koronavirus. Izbornik Zlatko Dalić želio je iskoristiti drugo izdanje Lige nacija kako bi isprobao neke nove igrače, no glavni cilj bio je ostati u elitnom razredu ovog natjecanja.

Otvaranje nije moglo biti gore uz gostujuće poraze 4:1 i 4:2 kod aktualnog europskog prvaka Portugala i svjetskih prvaka Francuza. Sliku je malo popravila pobjeda protiv Švedske u Zagrebu (2:1). Nažalost, bila je to jedina hrvatska pobjeda u skupini. Uslijedio je domaći poraz od Francuske (2:1), pa poraz u Švedskoj (2:1) te za kraj od Portugala u Splitu (3:2).

Nešto bolju sliku pokazali su hrvatski nogometaši u prijateljskim susretima protiv Švicarske (2:1) i Turske (3:3). Srećom, ni Šveđani nisu briljirali, pa je Hrvatska na koncu bila ispred Švedske za jedan gol bolje razlike pogodaka, što joj je osiguralo ostanak u elitnom društvu Lige nacija. Prvo mjesto i plasman na Final Four u našoj je skupini izborila Francuska.

Izbornik Zlatko Dalić sa svojim 'vatrenima' u osam jesenskih nastupa upisao je dvije pobjede, remi i pet poraza isprobavši mnoštvo kandidata i više sustava igre. Sve se odvijalo u različitim, izvanrednim situacijama uz odsutnost igrača zbog ozljeda, kartona i zaraze koronavirusom, no osnovni je cilj, ostanak u Ligi nacija, na kraju ipak ispunjen.

Početkom prosinca održan je i ždrijeb europskih kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2022. godine u Kataru. Hrvatska je bila postavljena za jednog od nositelja i igrat će u skupini H, u kojoj su još Slovačka, Rusija, Slovenija, Cipar i Malta. Izravni plasman osigurat će deset pobjednika skupina dok će deset drugoplasiranih u dodatne kvalifikacije s još dvije reprezentacije iz Lige nacija.

DINAMO IZBORIO EUROPSKO PROLJEĆE, RIJEKA U SKUPINI EUROPSKE LIGE

Epidemija koronavirusa utjecala je i na klupski nogomet. Sezona je u Hrvatskoj prekinuta 12. ožujka i pauza je na koncu trajala gotovo tri mjeseca. Nogometna sezona nastavljena je utakmicama polufinala hrvatskog kupa krajem svibnja, a potom su na redu bile i utakmice Hrvatski Telekom Prve lige. Prvenstvo je nastavljeno bez gledatelja. Nakon što se epidemiološka situacija popravila vraćen je dio gledatelja, no kasnije je navijačima ponovo zabranjen dolazak na stadione.

Koncem ožujka za kormilom lidera Dinama došlo je do promjene. Cijeli stožer na čelu s Nenadom Bjelicom dobio je otkaz jer nisu pristali na smanjenje plaća. 'Modre' je preuzeo trener mlade momčadi Igor Jovićević, no nakon samo sedam utakmica i on je dobio otkaz. Za kormilo je sjeo bivši/novi trener i aktualni sportski direktor Zoran Mamić, a 'modri' su na koncu osvojili 21. naslov prvaka s 15 bodova više od Lokomotive. Kup je pripao Rijeci pobjedom u finalu protiv Lokomotive.

Zbog produžene sezone UEFA je promijenila sustav kvalifikacija za europska natjecanja pa su se prve runde igrale na jednu utakmicu. Dinamo je u kvalifikacijama za Ligu prvaka ispao u trećem pretkolu od Ferencvaroša, a Lokomotiva u drugom pretkolu od bečkog Rapida. Oba kluba su se preselila u kvalifikacije Europske lige, u kojima su nastupili i Hajduk, Osijek te Rijeka.

Na koncu su se do natjecanja po skupinama probili Dinamo i Rijeka dok su ostali ispali. Osijek u drugom pretkolu od Basela (2:1), a Hajduk i Lokomotiva u trećem pretkolu od Galatasaraya (2:0) i Malmöa (5:0). Nakon što je ispao iz LP-a Dinamo je u razigravanju za EL-u igrao protiv estonske Flore pobijedivši u Zagrebu 3:1. Rijeka je svoj put započela pobjedom protiv ukrajinskog Kolosa, a potom je u Kopenhagenu slavila 1:0 za plasman u skupinu.

Ždrijeb je smjestio Dinamo u skupinu K s moskovskim CSKA-om, nizozemskim Feyenoordom i austrijskim Wolfsbergerom. 'Modri' su na koncu osvojili prvo mjesto s 14 bodova i gol razlikom 9:1, a dalje idu i Austrijanci. Hrvatski prvak je jedini gol primio u zadnjem kolu kod kuće protiv CSKA. Rijeka je u iznimno teškoj skupini s Napolijem, Real Sociedadom i Alkmaarom pružila sjajan otpor osvojivši četiri boda, a dalje su prošli Napoli i Sociedad. Dinamo će svoj europski put nastaviti u veljači iduće godine u šesnaestini finala protiv ruskog Krasnodara.

Jesenski dio sezone na prvom mjestu je zaključio Dinamo s 33 boda, koliko ima i Osijek, ali uz slabiju gol razliku, a Osječani imaju i dvije utakmice više od 'modrih'. Gorica je treća s 29 bodova, Rijeka na četvrtom mjestu ima 20 bodova, ali i čak pet utakmica manje, a Hajduk je peti sa 17 bodova. Na začelju je Istra 1961 s devet bodova.

RENESANSA KOŠARKAŠA, KOŠARKAŠICE NA PUTU PREMA EP-U

Odgađanje Olimpijskih igara u Tokiju za 2021. dovelo je do domino efekta i promjene kalendara kontinentalnih natjecanja. Tako je Europsko prvenstvo košarkaša pomaknuto na 2022. godinu, a hrvatska reprezentacija je već gotovo dvije godine prije početka EuroBasketa osigurala plasman vrlo uvjerljivim nastupima i pobjedama u prve četiri kvalifikacijske utakmice.

Veljko Mršić je svoj izbornički mandat počeo još u svibnju 2019., ali je na prve službene utakmice čekao devet mjeseci. No već 21. veljače, u domaćoj pobjedi nad Švedskom (72:56) u Draženovom domu, vidjelo se kako su akcije poduzete u prošloj godini doprinijele stvaranju drugačijeg ozračja među najboljim hrvatskim košarkašima. Tri dana poslije Hrvatska je slavila i u Nizozemskoj (69:59) i već napravila veliki korak prema završnom turniru EuroBasketa.

Konačnu potvrdu novog zamaha u našoj muškoj košarci dobili smo u studenome, kad je Istanbul bio domaćinom kvalifikacijskog turnira na kojem je Hrvatska za suparnike imala domaću reprezentaciju i Švedsku. U vrlo uvjerljivoj partiji, sa sjajnim izdanjem u prvom poluvremenu, hrvatski košarkaši svladali su Turke 79:62, a dva dana poslije pobjedom nad Švedskom (87:72) potvrdili su plasman na završnicu EuroBasketa od 1. do 18. rujna 2022. godine u Češkoj, Gruziji, Italiji i Njemačkoj.

Posljednji kvalifikacijski turnir kojem će u veljači 2021. domaćin ponovno biti Istanbul, a na kojem će Hrvatska još jednom igrati protiv Turske te protiv Nizozemske, dobro će poslužiti Veljku Mršiću kao jedan od testova za najvažniji događaj koji očekuje reprezentaciju u 2021. godini - lipanjski kvalifikacijski turnir za Olimpijske igre u Tokiju, a kojem će domaćin biti Split. S obzirom na kasniji početak NBA sezone, upitno je na koje će NBA igrače Mršić moći računati za to natjecanje pa nije nevažno još jednom provjeriti one koji bi trebali uskočiti ako u Splitu ne bude Bojana Bogdanovića, Darija Šarića i/ili Ivice Zubca.

Turnir u Splitu na rasporedu je od 29. lipnja do 4. srpnja, a dva dana prije završit će Europsko prvenstvo za košarkašice, na kojem Hrvatske nije bilo od 2015. godine. No to bi se moglo promijeniti, a ključne utakmice za plasman tek su pred izabranicama Stipe Bralića te su na vrhu svoje kvalifikacijske skupine s tri pobjede iz četiri nastupa.

Još u studenome 2019. Hrvatska je s dvije pobjede, 83:65 na gostovanju u Latviji i 93:86 u Zaboku protiv Njemačke, sjajno otvorila kvalifikacije. No na nove utakmice moralo se čekati punih godinu dana. Odigrane su ih košarkašice pod 'epidemiološkim balonom' u Rigi, svladavši Sjevernu Makedoniju (80:62), a prvi poraz doživjele su u srazu s Latvijkama (83:69).

I ostale dvije utakmice odigrat će u Latviji, a već prva utakmica (4. veljače 2021.) bit će ključna. Pobjeda nad Njemačkom sigurno donosi prvo mjesto u skupini i plasman na EuroBasket. No i u slučaju poraza te osvajanja drugog mjesta, za što će biti potrebno još jednom pobijediti Sjevernu Makedoniju, Hrvatska bi se mogla naći među pet najboljih drugoplasiranih reprezentacija koje će izboriti nastup na lipanjskom turniru (17.-27.6.) u Francuskoj i Španjolskoj.

VATERPOLISTI OSTALI BEZ MEDALJE NA EUROPSKOM PRVENSTVU

Vaterpolo je jedini sport u Hrvatskoj koji je u 2020., unatoč krizi izazvanoj pandemijom Covida-19, uspio održati sva planirana natjecanja. Štoviše, zabranu korištenja zatvorenih bazena čelnici Hrvatskog vaterpolskog saveza iskoristili su da ovaj sport tijekom ljetnih mjeseci vrate u njegov 'prirodni ambijent', na otvorene bazene uz obalu, pa smo tako ovog ljeta mogli svjedočiti spektakularnim utakmicama pod reflektorima u Regionalnoj ligi te kupu i prvenstvu Hrvatske, koje su igrane pred gledateljima na otvorenim bazenima u Zvončacu, na Savi, u Gružu...

Najvažniji događaj u 2020. za naš vaterpolo bio je nastup muške seniorske reprezentacije na 34. Europskom prvenstvu koje je od 12. do 24. siječnja održano u Budimpešti. Bila je to ujedno još jedna prilika izabranicima Ivice Tucaka da izbore plasman na Olimpijske igre u Tokiju, nakon što su dvije takve propustili u Svjetskoj ligi i na Svjetskom prvenstvu.

Naši reprezentativci nisu krili da im je glavni cilj u Budimpešti bio osvojiti prvo mjesto i izboriti nastup u Tokiju pa su sukladno tim ambicijama nastup na EP-u otvorili s tri pobjede u skupini A, nad Njemačkom (17:9), Crnom Gorom (11:10) i Slovačkom (16:4), te uvjerljivo izborili prvo mjesto koje im je donijelo izravan plasman u četvrtfinale.

U četvrtfinalnoj utakmici Hrvatska je pobijedila Grčku 14:11 i izborila plasman u poluzavršnicu, u kojoj su naši vaterpolisti neočekivano poraženi od Španjolske 8:9 i time izgubili mogućnost izravnog plasmana u Tokio.

U drugom polufinalnom susretu Mađarska je pobijedila Crnu Goru 10:8, a nakon toga u finalu boljim izvođenjem peteraca i Španjolsku s 14:13 te tako osvojila 13. naslov europskog prvaka i izborila plasman na olimpijski turnir.

U borbi za treće mjesto Hrvatska je u neizvjesnoj utakmici izgubila od Crne Gore 9:10 i s 'drvenom medaljom' završila nastup u Budimpešti te time prekinula niz osvajanja medalja na velikim natjecanjima.

Posljednju priliku za plasman na OI naša će reprezentacija imati na zbog koronavirusa nekoliko puta odgađanom turniru u Rotterdamu, u konkurenciji 12 država. Za plasman na OI Hrvatska mora osvojiti jedno od prva tri mjesta na turniru, na kojem će glavni konkurenti biti selekcije Grčke i Crne Gore, a od europskih reprezentacija tu su još Rusija, Francuska, Njemačka te domaćin Nizozemska, koje će čekati kiks neke od momčadi iz favoriziranog trojca. Unatoč svim poteškoćama i brojnim odgodama kvalifikacijskog turnira, nemamo razloga sumnjati da će najtrofejnija hrvatska reprezentacija u ovoj konkurenciji izboriti plasman na Olimpijske igre u Tokiju.

Na EP-u u Budimpešti nastupila je i ženska seniorska reprezentacija, a koja po kvaliteti još uvijek spada u 'donji dom' europskog vaterpola, pa je sukladno predviđanjima i očekivanjima zauzela 10. mjesto. Objektivno je teško bilo očekivati da naše vaterpolistice izbore plasman među osam reprezentacija koje dolaze iz zemalja što godinama sustavno ulažu u ženski vaterpolo i koji u njima ima dugogodišnju tradiciju.

Od naše ženske reprezentacije očekuje se da bi uz nastavak sadašnjeg stručnog rada plasman među najboljih osam reprezentacija Starog kontinenta mogle izboriti na EP-u kojemu će 2022. godine domaćin biti Split.