Znanstvenici otkrivaju pozadinu populatnog fitness mita te objašnjavaju koliko je kretanja stvarno dovoljno
Priča o 10.000 koraka dnevno postala je zlatni standard moderne fitness industrije, no njezini korijeni nemaju nikakve veze s medicinskim istraživanjima. Ova je brojka nastala šezdesetih godina prošlog stoljeća kao dio marketinške kampanje za jedan japanski pedometar. Zbog svoje jednostavnosti i lakoće pamćenja, pravilo se brzo proširilo svijetom i zadržalo do danas.
Što kaže znanost i gdje je granica korisnosti
Iako je brojka izmišljena radi prodaje, znanstvenici su ubrzo potvrdili da hodanje donosi goleme zdravstvene prednosti. Redovito kretanje čuva srce i krvožilni sustav, smanjuje rizik od raznih bolesti te prekida dugotrajno sjedenje koje je izrazito štetno za organizam.
Međutim, opsežna istraživanja pokazuju da najteži rad tijelo obavi na samom početku. Najveći skok u poboljšanju zdravlja događa se kada osoba poveća dnevni prosjek s 2.000 na 4.000 koraka. Povećanje s 8.000 na 10.000 koraka i dalje donosi korist, ali su pomaci znatno manji nego što većina ljudi očekuje.
Kada brojanje koraka postaje opterećenje
Stručnjaci upozoravaju da ne bismo trebali slijepo robovati brojkama na pametnim satovima niti osjećati krivnju ako ne dostignemo zadani cilj. Hodanje treba ostati ugodna navika, a ne izvor stresa.
Za one koji već redovito hodaju i imaju visoke dnevne brojke, savjetuje se povremeno uvođenje malo intenzivnijih aktivnosti. Brzo hodanje, uzbrdica, trčanje ili plivanje aktivirat će tijelo na drukčiji način i donijeti još veće zdravstvene dobrobiti u kraćem vremenu.