Nakon 52 godine vladanja, danska kraljica Margrethe II. iznenada je abdicirala s prijestolja putem novogodišnjeg obraćanja na TV-u. Donosimo intrigantnu priču o njenom životu - djetinjstvu u kojem je sanjala da će postati umjetnica, u doba kada po zakonu nije bilo naznaka za bi ikada mogla nositi krunu...
Godina 1953. za dansku princezu od posebnog je značenja, jer tada je danska vlada donijela izmjene u ustavu, kojima je promijenjena odluka da samo muški nasljednici mogu zasjesti na tron. Novom promjenom Margrethe je, odmah nakon što je napunila 13 godina, postala izravna očeva nasljednica. Na tronu je ostala duge 52 godine, sve do današnje iznenadne objave o abdikaciji koja će postati važeća 14. siječnja.
vezane vijesti
Unatoč činjenici da će jednoga dana postati kraljica Danske, Margrethe je nastavila baviti se onime što ju najviše zanima - umjetnošću. Tijekom tinejdžerske dobi naslikala je mnoštvo slika, a onda je u svojim dvadesetima pospremila kist i platno na sigurno na neko vrijeme.
A onda kada je napunila 30 godina i već imala diplomu iz prapovijesne arhelogije na Cambridgeu, ali i završene Aarhus akademije u Danskoj, kao i Sorbonne i londonske ekonomske škole, pročitala je Tolkenovog ‘Gospodara prstenova’, koja ju je inspirirala da ponovno počne slikati.
Nedugo nakon očeve smrti 1972. godine, princeza je postala kraljica, točnije kraljica Margrethe II od Danske. Danas 83-godišnjakinja, nakon smrti britanske kraljice Elizabete II, najstarija je europska vladarica, a 2022. je obilježila i svoju 50. godišnjicu vladavine.
Ono što je najzanimljivije je da unatoč ulozi kraljice, koja joj oduzima puno vremena, nije po strani ostavila svoju strast prema umjetnosti. Tijekom godina uzimala je razne privatne satove, podučavala je druge, a čak su od nje tražili da ‘baci oko’ na projekte u produkciji Kraljevskog danskog baleta i Tivolija, najstarijeg zabavnog parka na svijetu koji se nalazi u Tivoliju.
Da je uistinu dobra u tome što radi mogli su vidjeti i brojni posjetitelji na izložbama na kojima su bila izložena njezina dijela, a posljednja od njih bila je ona u Muzeju Henri-Martina u Franuskoj, dok su njezine ilustracije adaptirane u danski prijevod ‘Gospodara prstenova’. Kako ne bi izazvala polemike, isti su objavljeni pod njezinim pseudonimom Ingahild Grathmer.
Njezini crteži i umjetnine krase obiteljski dvorac u Francuskoj, ali i pojedine sobe u kraljevskim rezidencijama, palačama Amalienborg i Fredensbor. A kada ne slika prirodu vodenim bojama ili akrilom ili rezucka za dekupaž, kraljica Margrethe radi goblene, što joj je velika strast od najranije dobi.
No, nije to jedina umjetnost koja joj ispunjava život. Nedavno je tako danska kraljica postigla još jedno umjetničko priznanje i to kao dizajnerica kostima i produkcije za Netflixov film ‘Ehrengard: The Art of Seduction’, u kojem su garderoba i scenografija napravljeni po njezinim crtežima.
Riječ je o adaptaciji bajke 'Ehrengard', danske barunice Karen Blixen koja je objavljivala pod pseudonimom Isak Dinesen. Radnja je smještena u izmišljeno kraljevstvo i priča priču o ženi po imenu Ehrengard koja postaje dvorska dama, ali i muza kraljevskog dvorskog slikara koji joj se udvarao.
'Bilo je jako zabavno', riječi su kojima je kraljica Margrethe u kolovozu, u intervju kojeg je dala na imanju danske kraljevske obitelji na jugu Francuske, opisala svoj rad na filmu. Inače, ponudu za rad na Netflixovom filmu dobila je nakon što je danska produkcijska tvrtka, koja je radila i na ovom projektu, vidjela njezin rad na dva kraća filma koja je radila. Riječ je o adaptacijama bajki Hansa Christiana Andersena, 'Snježna kraljica' i 'Divlji labodovi'.
Oba filma prikazana su na danskoj televiziji 2000., odnosno 2009. godine, a u njima je scenografija temeljena na umjetničkim djelima danske kraljice. Za Netflixov film dizajnirala je čak 51 kostim i napravila 81 dekupaž koji su korišteni na setu, a te skice, kao i dio odjeće i dekupaža, svoje je mjesto našlo u muzeju Karen Blixen u blizini Kopenhagena. Tamo će biti dio postave do travnja iduće godine, nakon čega bi se trebali prikazati u New Yorku, Washingtonu i Seattleu.
Kako bi sastavila pojedine dekupaže, kraljica je izrezivala slike različitih krajolika i interijera koje je potom lijepila i tako stvarala nove scene, poput raskošne dnevne sobe ili stjenovitog kanjona s tvrđavom i vodopadom, a cijelo se vrijeme vodila iznimno 'vizualnim pisanjem' autorice.
I sam redatelj filma, Bille August nije krio oduševljenje nevjerojatnim talentom danske kraljice, uspoređujući opći vizualni stil s Baz Luhrmannovim 'Moulin Rougeom'. 'Dočarati tu posebnu atmosferu možda je najveće kraljičino postignuće ovdje', izjavio je redatelj.
Na kraju je zapravo sve bilo podređeno njezinim dekupažima, pa su i ljudi zaslužni za pronalazak savršene lokacije, koje bi se najbolje uklopile u sve, imali pune ruke posla u potrazi, a ono što se nije moglo pronaći, prikazano je pomoću generiranih slika računalom. Budući da autorica nije 'Ehrengard' postavila u točno određeno vrijeme, time je zapravo dala kraljici slobodne ruke da sama interpretira izgled kostima i postavi ih u vrijeme koje joj najbolje odgovara. Odluka je pala na razdoblje bidermajera u Austriji, ali i drugih dijelova srednje i sjeverne Europe, koje se odvijalo od 1815. do 1848. godine.
A kraljica je bila uistinu u potpunosti involvirana u cijeli proces nastajanja, pa je birala i materijal od kojeg će se izrađivati pojedini kostim. Koliki je perfekcionist govori i da je za haljinu u lovački zelenoj boji s ružičastim mrljama, koju je skicirala i za koju je bila uvjerena da će pronaći tkaninu, na kraju morala uzorak izrađivati po narudžbi.
'Jako mi se sviđa taj stil, a povijest stila i kostima opčinjava me već jako dugo', priznala je Margrethe i potom otkrila da je neke detalje prilagođavala, ne pridržavajući se u potpunosti povijesti, pa je kod nekih haljina struk bio nešto niži od onih tipičnih za to doba, a sve kako bi im što bolje pristajali.
‘Nekada su mi potrebni sati, a ponekad ideje jednostavno naviru i žele biti napravljene. Ni ne okrenem se kada napravim cijeli dekupaž u jednom popodnevu. To je poput puzzli’, rekla je kraljica Margrethe, koja u rodnoj Danskoj uživa veliku popularnost.
Istu nije ugrozila ni njezina odluka da s 1. siječnja 2023. smanji monarhiju i oduzme titule prinčeva i princeza djeci svog mlađeg sina, princa Joachima. Baš kao ni izjava njezinog pokojnog supruga, princa Henrika, koji je 2017., samo šest mjeseci prije svoje smrti, rekao kako nema namjere biti pokopan pored nje, jer mu ona nikada nije dala titulu kralja ili kralja supruga.
