I dok su njegovu karijeru i privatni život obilježili brojni usponi, padovi i teški trenuci, jedna osoba u njegovu životu uvijek je zauzimala posebno mjesto - sin Miran.

O odnosu sa sinom Bare je tijekom godina govorio rijetko, ali vrlo otvoreno. Nije skrivao da među njima dugo nije postojala bliskost kakvu je želio, no jednako tako nikada nije skrivao koliko je ponosan na čovjeka u kojeg je Miran izrastao.

Majku je izgubio kao jednogodišnjak

Kako piše Showbuzz, Miran je rođen u glazbenikovom braku s Mirjanom, koja je preminula 1995. od posljedica predoziranja. Dječak je tada imao tek godinu dana.

Njegovo djetinjstvo nakon te tragedije uvelike se odvijalo daleko od oca. Miran je ostao u Vinkovcima, gdje je odrastao uz baku i djeda, dok je Bare život i glazbenu karijeru nastavio graditi u Zagrebu.

Kilometri koji su ih razdvajali, ali i problemi s kojima se glazbenik tada borio, ostavili su trag na odnosu oca i sina. Bare je poslije priznavao da dugo nisu imali odnos kakav bi želio.

Miran je u međuvremenu izgradio vlastiti život daleko od očiju javnosti. Posebno je zanimljivo to što je završio čak dva fakulteta, što je njegov otac više puta s ponosom isticao.

'Da nisam postao otac, ne bih bio živ'

Koliko je rođenje sina utjecalo na njega, Bare je posebno iskreno opisao 2022. godine.

'Da nisam postao otac, ja ne bih sada tu sjedio i razgovarao s tobom, nego bih bio mrtav', priznao je tada.

Upravo je očinstvo, unatoč svim komplikacijama njihova odnosa, za glazbenika ostalo jedna od najvažnijih životnih uloga.

Otac i sin s vremenom su ipak uspjeli ponovno pronaći zajednički jezik. Nakon godina udaljenosti obnovili su kontakt, no njihov odnos nastoje zadržati daleko od javnosti.

Bare je svojedobno govorio i o tome da sinu nije uvijek jednostavno gledati njegova nepredvidiva izdanja na pozornici. Dok publika u njemu vidi jednog od najosebujnijih hrvatskih rock glazbenika, Miran ga prije svega doživljava kao oca.

'Publici sam ja Goran Bare, a sinu otac', sažeo je jednom prilikom njihov odnos.

Bare nikada nije pokušavao uljepšavati vlastitu prošlost niti skrivati pogreške koje je napravio. Upravo zato o Miranovu životnom putu govori s posebnim ponosom.

Unatoč gubitku majke u najranijem djetinjstvu, odrastanju bez oca uz sebe i svim okolnostima koje su pratile njegovu obitelj, Miran je izabrao potpuno drukčiji, mirniji životni put.

Danas živi daleko od medijske pozornosti, a Bare posebno ističe njegovo obrazovanje, samostalnost i činjenicu da je uspio izgraditi stabilan život.

Njihova priča pritom nije priča o idealnom odnosu oca i sina. Iza njih su godine udaljenosti i propuštenog vremena, ali i ponovno pronađena bliskost. A kada govori o Miranu, Bare ne ostavlja mnogo dvojbe oko jedne stvari - na sina je iznimno ponosan.