Nacionalna šuma Bussaco u Portugalu postala je prva certificirana terapijska šuma na Pirenejskom poluotoku i tek četvrta takva lokacija u svijetu
Certifikat joj je 17. srpnja dodijelio Međunarodni ured za certifikaciju Healing Forest, nakon višegodišnjeg procesa pripreme i prilagodbe. Bussaco se time pridružio benediktinskom samostanu u Austriji te šumskim područjima u njemačkim gradovima Lahnsteinu i Bad Nauheimu.
Šuma se nalazi u župi Luso, na području portugalske općine Mealhada.
'Ovaj certifikat svrstava nas među četiri terapijske šume u svijetu i čini prvom takvom šumom na Pirenejskom poluotoku. Time stječemo globalni status, ali i veliku odgovornost', izjavio je predsjednik Zaklade Mata do Bussaco Gonçalo Breda Marques, prenosi portugalska novinska agencija Lusa.
Mata do Bussaco prostire se na 105 hektara, a prema podacima zaklade koja njome upravlja, ondje se nalazi jedna od najvrjednijih dendroloških zbirki u Europi, s oko 250 vrsta drveća i grmlja. Riječ je o jednoj od portugalskih nacionalnih šuma najbogatijih prirodnom, arhitektonskom i kulturnom baštinom. Podijeljena je na četiri krajobrazne cjeline: arboretum, vrtove i Dolinu paprati, reliktnu šumu te Pinhal do Marquês.
Dobiveni certifikat trebao bi ojačati njezinu ulogu u zdravstvenom turizmu, ali i omogućiti provođenje strukturiranih programa za pacijente i stručnjake koji se bave šumskom terapijom.
Što terapijsku šumu razlikuje od obične?
Prema Međunarodnom uredu za certifikaciju Healing Forest, terapijske šume posebno su uređena šumska područja namijenjena provođenju određenih terapijskih postupaka i programa.
Takve aktivnosti vode kvalificirani terapeuti, a programi se prilagođavaju potrebama korisnika. Mogu se koristiti kao podrška osobama s kroničnim ili ograničavajućim bolestima te kao dopuna konvencionalnim terapijama, ali ne i njihova zamjena.
Kako bi šuma dobila certifikat, mora zadovoljiti niz kriterija. Među ostalim, mora imati prirodne strukture koje ublažavaju buku, pružaju zaklon od vjetra i štite od neželjenih vizualnih podražaja. Potrebne su i staze različitih duljina i stupnjeva zahtjevnosti te posebno uređeni prostori za provođenje terapijskih aktivnosti, vježbi opuštanja i boravak u prirodi.
Postupak certifikacije odvija se u nekoliko faza. Najprije se podnose osnovni podaci i dokumentacija o lokaciji, nakon čega stručni tim certifikacijskog ureda provodi tehnički pregled i procjenjuje terapijski potencijal šume.
Nakon terenskog pregleda provodi se konačna procjena prema unaprijed utvrđenim kriterijima i obilježjima šumskog područja. Certifikat se pritom ne dodjeljuje trajno, već vrijedi tijekom ograničenog razdoblja. Bussacov certifikat vrijedi do 2031. godine.
Boravak u šumi kao podrška zdravlju
Healing Forest navodi da strukturirani boravak u prirodi može imati niz pozitivnih učinaka, uključujući smanjenje stresa i tjeskobe, poboljšanje raspoloženja, sna i kognitivnih sposobnosti te povoljan utjecaj na krvni tlak i imunološki sustav.
Većina istraživanja o učincima takvih praksi tijekom proteklog desetljeća provedena je u azijskim zemljama, osobito u Japanu i Južnoj Koreji. Rezultati se razlikuju ovisno o metodologiji, trajanju boravka i zdravstvenom stanju sudionika, pa se šumska terapija uglavnom promatra kao dopuna, a ne alternativa medicinskom liječenju.
Koncept blagotvornog i svjesnog boravka u šumi nije nov. Takozvano 'šumsko kupanje' prijevod je japanskog izraza 'shinrin-yoku', a razvijeno je u Japanu 1982. godine kao dio nacionalnog zdravstvenog programa usmjerenog na smanjenje stresa.
Ne podrazumijeva doslovno kupanje, već polagano i svjesno uranjanje u šumsko okruženje, uz usmjeravanje pozornosti na zvukove, mirise, teksture i druge osjetilne podražaje.
Takva se praksa može usporediti s vođenim vježbama opuštanja ili svjesne prisutnosti. U pravilu nije namijenjena liječenju određene bolesti, već se provodi kao oblik brige o općem psihofizičkom stanju, slično preporukama o redovitoj tjelesnoj aktivnosti i uravnoteženoj prehrani.
Šumska terapija, s druge strane, formaliziraniji je pristup koji vode posebno educirani i akreditirani terapeuti. Pojedini programi mogu biti povezani s konkretnim zdravstvenim potrebama, uključujući kardiovaskularne, dišne, psihosomatske, ortopedske i neurološke tegobe.
Forest Therapy Hub, jedna od organizacija koje obrazuju i akreditiraju terapeute, navodi da je cilj takvih programa poticanje pozitivnih stanja mentalnog zdravlja, poboljšanje fizičkog i društvenog blagostanja te jačanje povezanosti s prirodom, međuljudskih odnosa i društvene kohezije.