Žutonogi pingvini jedna su od rijetkih vrsta pingvina čija se populacija povećava u uvjetima klimatskih promjena jer im sposobnost prilagodbe toplijem i vlažnijem okolišu, raznovrsna prehrana i fleksibilnost u razmnožavanju omogućuju širenje prema jugu Antarktike, izvještava BBC.

Neobičan prizor zabilježio je fotograf divljih životinja Romain Barats na otoku Deception, aktivnom vulkanu u čijoj se potopljenoj kalderi nalazi morska uvala. Na njegovim fotografijama žutonogi pingvini stoje uz zahrđale spremnike i ostatke opreme nekadašnje kitolovne industrije. Napušteni objekti danas pružaju zaklon životinjama, a vulkanska toplina može im pomoći da se ugriju.

Pingvini na fotografiji upravo mijenjaju perje. U tom razdoblju ne mogu ulaziti u more, a zbog nedostatka novog perja lakše gube toplinu. Prema Heather Lynch, profesorici ekologije i evolucije na Sveučilištu Stony Brook, životinje se zato nastoje što dulje zadržati na toplim i zaštićenim mjestima dok im ne izraste novo perje.

Vrsta koja se uspješno prilagođava

Prema podacima koje navodi BBC, globalna populacija žutonogih pingvina porasla je za približno 11 posto između 2013. i 2020. godine. Na zapadnom dijelu Antarktičkog poluotoka zabilježen je još veći rast, od oko 23 posto od 2013. godine.

Njihovi bliski srodnici, ogrličasti i adelijski pingvini, suočavaju se s drukčijim trendovima. Njihove populacije na Antarktičkom poluotoku znatno su se smanjile, a za adelijske pingvine se do kraja stoljeća predviđa daljnji pad brojnosti u većem dijelu njihova područja rasprostranjenosti.

Jedna od prednosti žutonogih pingvina jest prilagodljiva prehrana. Dok se neke druge vrste više oslanjaju na određene izvore hrane, oni mogu mijenjati prehranu, ovisno o tome što im je dostupno. Fleksibilniji su i u razmnožavanju: ako im jaja unište poplava ili neuobičajeno snažna snježna oluja, mogu položiti nova u istoj sezoni. Također mogu znatnije prilagoditi vrijeme razmnožavanja promjenama okolišnih uvjeta.

Zbog tih osobina žutonogi pingvini sve se više šire južnije dok se neke druge vrste povlače. Istraživači taj trend opisuju kao njihovo sve izraženije širenje Antarktikom.

Hoće li se vratiti na otok Deception?

Unatoč pogodnim mjestima za odmor, trenutačno se ne gnijezde na otoku Deception, na kojem su vulkanske erupcije u posljednjih 7000 godina više puta teško pogodile lokalne populacije pingvina.

Lynch ipak smatra da bi žutonogi pingvini mogli biti prva vrsta koja će ponovno pokušati ondje podizati mladunce. Njihova prilagodljivost čini takav scenarij mogućim, premda zasad nema potvrde da su počeli gniježđenje unutar kaldere.

Otok Deception tako predstavlja neobičan spoj geoloških procesa, ostataka ljudske industrije i divljih životinja. Za Baratsa, čije su fotografije bile među finalistima natjecanja Ocean Photographer of the Year 2026., taj krajolik pokazuje kako priroda postupno preuzima prostore koje su ljudi napustili.