Te su prijetnje na vrhu popisa 17 glavnih rizika za ljudsko zdravlje u sljedećih 75 godina, što uključuje i smanjenje pomoći bogatim zemljama, klimatsku krizu i pothranjenost djece.

Stručnjaci koji stoje iza inicijative The Lancet Commission on 21st Century Global Threats to Health rekli su kako sve prijetnje međusobno djeluju, što znači kako ih se mora rješavati zajedno - ali su naglasili kako postoji realan put djelovanja za svaku od njih.

Pri izradi popisa prijetnji modelirali su koliko bi godina dobrog zdravlja moglo biti izgubljeno zbog bolesti, invaliditeta ili rane smrti zbog svake prijetnje, na temelju trenutnih putanja - mjere poznate kao godine života prilagođene invaliditetu (daly).

'Zlonamjerna upotreba umjetne inteligencije, uključujući biološko oružje, i nuklearni sukob s nuklearnom glađu nose rizik od izumiranja u sljedećih 75 godina', navedeno je u izvješću.

Iako je njihova vjerojatnost i dalje niska, te prijetnje imaju potencijal uništiti čovječanstvo u slučaju nuklearnog sukoba ubrizgavanjem dovoljno čestica u gornje slojeve atmosfere kako bi blokirače sunčevu svjetlost i uzrokuju glad ili putem biološkog oružja stvorenog umjetnom inteligencijom.

U uvodniku u časopisu Lancet, objavljenom uz izvješće, navedeno je kako bi opseg štete, ako se ostvari, donio apokalipsu čovječanstvu.

Velike katastrofalne prijetnje

Ostali rizici bi mogli uzrokovati više od milijardu kumulativnih dalyjeva, zbog čega ih se smatra velikim katastrofalnim prijetnjama.

Uključuju onečišćenje zraka, antimikrobnu otpornost, pothranjenost djece i klimatske promjene, kao i konvencionalne sukobe, smanjenje inozemne pomoći, visoku konzumaciju alkohola, visoki krvni tlak, nejednakost u prihodima, nisku obrazovnu razinu, prirodno nastale pandemije, pretilost, loše mentalno zdravlje, pušenje i nezdravo starenje.

Kako bi se našle na popisu, prijetnje nisu morale samo potencijalno uzrokovati velik broj izgubljenih zdravih godina, već i imati potencijalna rješenja.

Autori izvješća polaze od pretpostavke kako su to potencijalne prijetnje s kojima se kreatori politika danas mogu suočiti - bilo na globalnoj multilateralnoj ili na nacionalnoj razini - i svojim djelovanjem mogu ostvariti stvaran utjecaj. Izradili su modele za najbolje i najgore scenarije za svaku prijetnju.

Djelovanje usmjereno na ograničavanje globalnog zagrijavanja na oko 1,8 °C (umjesto dopuštanja porasta na 4,4 °C) moglo bi spriječiti gubitak 1,89 milijardi godina zdravog života.

U regijama s višim dohotkom prevladavajuće prijetnje bile su nezarazne bolesti poput pretilosti i narušenog mentalnog zdravlja, dok su u regijama s nižim dohotkom gubitak zdravlja uzrokovali čimbenici poput niske razine obrazovanja. Mnoge velike zemlje donatori, uključujući SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo, tijekom protekle su godine najavile znatno smanjenje sredstava za pomoć.

Potencijalni kolaps ili drastično smanjenje međunarodne zdravstvene pomoći mogli bi dovesti do gubitka do 1,5 milijardi dalyja prije 2100. godine, pri čemu bi gotovo 70 posto tog gubitka otpalo na subsaharsku Afriku. Ta regija također najteže podnosi posljedice pothranjenosti djece.

Iza izvješća stoji skupina od 35 stručnjaka. Namjeravaju svoje procjene ažurirati svake godine kako bi se ponovno razmotrilo 17 identificiranih prijetnji te uvrstili novi podaci i sve novonastale opasnosti. Autori su pozvali čelnike na suočavanje s rizicima prije nego što prerastu u krize, između ostalog ulaganjem u tehnološke inovacije i jačanjem zdravstvenih sustava, piše Guardian.