POZIV, A NE ZANIMANJE

Kako postati najomiljenija liječnica? Odgovor zna dermatologinja Ivana Prkačin, najbolje ocijenjena u svojoj branši

04.04.2022 u 11:39

Bionic
Reading

Dermatologinja Ivana Prkačin nedavno je postala najbolje ocijenjena liječnica u svojoj branši, prema podacima portala 'Najdoktor', relevantnima zbog vrlo širokog obuhvata liječnika, kako onih koji rade u državnim bolnicama, tako i privatnika

Ocjenjivanje i recenzije liječnika na online platformama, umnogome je promijenilo javnu komunikaciju prema zdravstvenom sustavu, smatra dr. Prkačin.

'Izuzetno sam sretna i ponosna na činjenicu da sam na popisu najboljih liječnika u našoj zemlji, posebno jer je riječ o tituli koja izravno ovisi o izboru pacijenata, te im se ovim putem zahvaljujem. Zdravstvena zaštita je, po svojoj definiciji, sustav državnih, skupnih i individualnih mjera za unapređenje, čuvanje i vraćanje zdravlja. Cilj je zdravstvene zaštite promocija, odnosno unapređenje zdravlja, prevencija, odnosno sprječavanje bolesti, pravodobno otkrivanje bolesti, učinkovito liječenje i rehabilitacija. Zdravstvena skrb treba biti sveobuhvatna te da iskustvo pacijenta treba uključivati stručnost, educiranost ali i empatiju, humanost, dostojanstvo i suosjećanje. Liječnici su osobe koji se stavljaju u službu zdravlja druge osobe i oni ne mogu dobro obaviti svoj posao ako nemaju osjećaj prema toj osobi, liječnik mora biti ljubitelj ljudi, koji će tu ljubav dokazati i djelom. To nije zanimanje, to je poziv. A zadovoljstvo pacijenata mora nam biti glavni cilj i postulat. Time se vodim u svojoj svakodnevnoj praksi i životu i mislim da su pacijenti to i prepoznali', kaže Ivana Prkačin.

Doktorica Prkačin je i prije ove nagrade bila primijećena zbog truda na društvenim mrežama - objašnjavanje pojmova, novosti, i popularizacije dermatoloških dostignuća. Njezin cilj na društvenim mrežama, kaže, jest da bude iskrena, da dijeli informacije vezane za poboljšanje zdravlja, ispravlja dezinformacije. Važno je naglasiti da društvene mreže često pružaju mogućnost dodatne edukacije zdravstvenom djelatniku te povećavaju mogućnost pristupa informacijama o zdravlju u raznim populacijskim grupama, neovisno o dobi, obrazovanju, rasi ili etnicitetu i regiji u usporedbi s tradicionalnim komunikacijskim metodama.

'Liječnici, kao i mnogi drugi profesionalci, svakim danom koriste internet kao koristan izvor podataka na poslu dok usporedno s tim stvaraju život u digitalnom svijetu u kojem mogu dijeliti misli, novosti i sadržaje. Svjedoci smo vremena u kojem se na društvenim mrežama može naći velika količina dezinformacija ili potpuno pogrešnih medicinskih savjeta koji zaista mogu biti opasni, i time sam se vodila kada sam pokrenula svoje društvene mreže. Željela sam sa stručnog stajališta ljudima približiti dermatološke pojmove i bolesti, te naglasiti koliko je koža važna, posebno zdravlje kože, ali i koliko je pravilna njega kože zapravo jednostavna i na neki način, svima dostupna', kaže Prkačin.

Budući da živimo u vrijeme kad se mnogi na društvenim mrežama pokušavaju igrati liječnika, dr. Prkačin vidi svoju misiju i kao stručnjakinje koja će kvalitetno objasniti temeljne pojmove iz dermatologije.

'Danas kada nas mediji upućuju prvenstveno na estetiku, botoks i filere, moram istaknuti da je to samo vrlo mali dio dermatologije. Ako se želite baviti isključivo estetikom, onda dermatologija nije specijalizacija za vas jer ćete potratiti te godine i nećete naučiti mnogo o estetici osim onoga što se radi u okviru ambulante za kozmetologiju. Ali steći ćete važna znanja o upalnim bolestima kože, dermatološkoj onkologiji, dermatoskopiji, dječjoj dermatologiji, alergologiji i brojnim drugim bolestima kože koje se liječe na Klinici za dermatovenerologiju. Dermatovenerologija nije specijalizacija za one koji ne vole učiti jer obuhvaća više od 3000 dijagnoza. Svaka bolest ima svoju etiopatogenezu, svoje načine liječenja i svakodnevno imamo nova otkrića u vezi uzroka i liječenja pojedine dijagnoze. Koža je najveći ljudski organ s površinom oko 2 m² i nije izdvojeni entitet već je ogledalo na kojem se zrcale brojne bolesti unutarnjih organa. Dermatologija je danas uistinu multidisciplinarna struka', kaže dermatologinja Prkačin.

U Hrvatskoj je posljednjih godina značajno podignuta svijest o razvoju tumora kože, osobito melanoma, ali s obzirom na kontinuirano povećanje incidencije melanoma i njegovu pojavnost u sve mlađim dobnim skupinama, nužno je i dalje razvijati svijest o tome.

Dermatovenerologija je u zadnjih nekoliko desetljeća zahvaljujući novim tehnologijama i novim inovativnim terapijama doživjela značajne promjene i postala područje medicine koje sve više pobuđuje interes šire javnosti. Osim kod klasičnih dermatoloških bolesti, velik napredak se bilježi i u estetskoj i korektivnoj dermatologiji kroz osmišljavanje laserske tehnologije i drugih kemijskih formulacija te su dermatolozi počeli rješavati velik dio problematike koja je ranije bila svojstvena plastičnim kirurzima. No, podaci su upozoravajući. Prema posljednjih podatcima Registra za rak HZJZ, melanom je po incidenciji od svih vrsta karcinoma na devetom mjestu kod muškaraca i na desetom mjestu kod žena.

'Hrvatska, na žalost, ima jednu od najvećih stopa smrtnosti od melanoma u Europi. Godišnje u Hrvatskoj imamo otprilike 800 novootkrivenih pacijenata s melanomom. Zadnjih mjeseci, kao posljedice pandemije, te ne dolazaka na preventivne preglede imamo jako veliki broj pacijenata s uznapredovalom bolesti. Potreban je angažman cijelog sustava zdravstvene zaštite koji treba biti učinkovitiji i na neki način organiziraniji', zaključuje dr. Prkačin.