Presađivanje ne mora uvijek značiti i selidbu u potpuno novu teglu. U nekim slučajevima, primjerice kada je zemlja pretvrda i zbijena, dovoljno je nježno isprati korijenje i dodati svježi supstrat, pa biljku vratiti u istu posudu. Zamjena zemlje nužna je kada pri zalijevanju više ne upija vodu, već ostaje suha i ispucana. No u sljedećim situacijama ipak je bolje biljku premjestiti u nešto veću teglu - promjera otprilike jedan do dva centimetra širu od postojeće.

Ako korijenje počne izlaziti kroz otvor za drenažu na dnu tegle, to je pouzdan znak da je biljka prerasla svoj sadašnji dom i da joj nedostaje prostora. Ako vaša tegla nema drenažni otvor (a svakako bi ga trebala imati), stanje možete provjeriti tako da je pažljivo nagnite, lagano izvučete biljku i pogledate dno busena – ako ga u potpunosti obavija zbijena 'mreža' korijenja u obliku tegle, vrijeme je da je preselite u veću.

Rizik od prekomjerne vlage

Za vrijeme jeseni i zime dani su kraći, a temperature niže, pa većina sobnih biljaka prirodno usporava rast. U tom razdoblju presađivanje predstavlja dodatni stres koji može dovesti do venuća, opadanja lišća, pa čak i potpunog propadanja biljke. Hladniji mjeseci nose i veći rizik od prekomjerne vlage. Nakon presađivanja biljke se obično obilno zalijevaju, a u nižim temperaturama voda sporije isparava. Zadržavanje vlage u supstratu pogoduje truljenju korijena i razvoju gljivica, zbog čega je zimsko presađivanje najbolje izbjegavati.

Kad je najbolje vrijeme?

Idealno vrijeme za presađivanje je početak vegetacijske sezone, iako će one bržeg rasta ponekad trebati preseliti u novu posudu i nekoliko puta tijekom godine. Treba imati na umu da presađivanje može privremeno odgoditi cvatnju, jer biljka u tom razdoblju većinu energije usmjerava na razvoj korijenja. Biljke koje su u fazi mirovanja ne bi trebalo presađivati.

Kad svojoj biljci priuštite novu teglu, gotovo sigurno će vam uzvratiti svježim, pojačanim rastom – osobito ako to učinite dok ljetna sezona još traje u punom zamahu.