Dijagnoza dijabetesa tipa 2 podrazumijeva puno više od pukog praćenja razine glukoze u krvi. Oboljeli se često suočavaju s povećanim rizikom od niza popratnih bolesti, poput srčanih i bubrežnih oboljenja ili anksioznih poremećaja. Nova opsežna studija istraživača iz Ujedinjenog Kraljevstva, objavljena u časopisu PLOS Medicine, pokazala je kako se popratna stanja nakon dijagnoze ne razvijaju jednako kod svih. Žene i muškarci prolaze kroz znatno različite zdravstvene obrasce, što otvara put individualiziranom pristupu liječenju
Znanstvenici su analizirali zdravstvene podatke 28.720 osoba kojima je dijabetes tipa 2 dijagnosticiran u razdoblju između 2010. i 2020. godine. Muškarci su činili 62 posto ispitane skupine s medijanom dobi od 54 godine pri postavljanju dijagnoze, dok je 'medijan' dobi kod žena iznosio 56 godina.
vezane vijesti
Iz istraživanja su isključeni svi pacijenti koji su prije dijagnoze dijabetesa već imali visok tlak, kardiovaskularne bolesti, teška oštećenja bubrega ili mentalne poremećaje. Sudionici su praćeni u prosjeku 6,8 godina kako bi se utvrdio točan redoslijed i vrijeme pojave novih zdravstvenih problema.
Žene pod većim rizikom od anksioznosti i depresije
Visoki krvni tlak (hipertenzija) pokazao se najčešćom popratnom komplikacijom kod oba spola – razvilo ga je 20,2 posto žena i 21,1 posto muškaraca. Međutim, u drugim kategorijama razlike su bile vrlo izražene:
Oko 8,1 posto žena razvilo je neki oblik mentalnog poremećaja (anksioznost, depresiju ili somatoformne poremećaje), u usporedbi s 5,3 posto muškaraca. Najveću vjerojatnost za razvoj psihičkih smetnji imale su mlađe žene u dobi od 16 do 39 godina.
S druge strane, muškarci su bili pod znatno većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i završnog stadija bubrežne bolesti – njih 8,4 posto dobilo je jednu od tih dijagnoza, u odnosu na 5,3 posto žena.
Autorica studije, dr. Fabiola Eto sa Sveučilišta Queen Mary u Londonu, napominje kako dio razlike može proizlaziti iz činjenice da žene češće posjećuju liječnike primarne zdravstvene zaštite (u prosjeku 92 konzultacije prema 32 kod muškaraca), zbog čega se mentalne poteškoće kod njih ranije i lakše uoče. Istraživači su također povezali pogoršanje mentalnog zdravlja s ranijom smrtnošću, upozoravajući da je kombinacija dijabetesa i depresije alarm koji zahtijeva hitnu medicinsku pažnju.
Što uzrokuje ove razlike?
Stručnjaci naglašavaju kako točni mehanizmi koji stoje iza ovih razlika još nisu u potpunosti razjašnjeni. Među mogućim razlozima navode se hormonalne razlike, različite razine stresa, ali i činjenica da muškarci rjeđe traže preventivnu medicinsku i psihološku pomoć.
Kardiolog dr. Cheng-Han Chen ističe važnost sveobuhvatnog preventivnog pristupa: oboljeli od dijabetesa trebali bi redovito kontrolirati krvni tlak, rad bubrega i kardiovaskularni rizik, ali jednaku pažnju posvetiti i mentalnom stanju. Liječnici stoga preporučuju uvođenje rutinskih psiholoških probira kao standardnog dijela kontrolnih pregleda za dijabetes kod oba spola.
