FILMOVI, IZLOŽBE, FESTIVALI...

Za Dan žena u Zagrebu se sprema niz događanja, a evo koja ne smijete propustiti

03.03.2020 u 14:03

Bionic
Reading

U Zagrebu se uoči i za Međunarodni dan žena pripremaju razna kulturna događanja - filmske projekcije, književne večeri i izložbe, a mi smo na jednom mjestu skupili one najzanimljivije

Za one kojima još nije sasvim jasno što je feminizam, koji su mu suvremeni zahtjevi i ograničenja te zašto nam je itekako potreban, izdavačka kuća Fraktura od 8. do 11. ožujka u Uraniji - prostoru kreacije u Zagrebu organizira festival Feminizam je za sve.

Otvorit će ga 8. ožujka, nakon tradicionalnog Noćnog marša, večer poezije u 19.30 sati, pod nazivom 'Poezija je ženskog roda'. Nastupaju Sanja Baković, Ana Brnardić, Monika Herceg, Neva Lukić, Sonja Manojlović, Lara Mitraković, Sibila Petlevski i Darija Žilić, a moderira Romana Perečinec uz glazbenu pratnju Nine Bajsić. Idućeg dana, u 18 sati na tribini 'Feminizam za kućnu upotrebu' gostuju Slavenka Drakulić, Lea Horvat i Barbara Pleić Tomić, a moderira Marija Ott Franolić. Slijedi Razotkrivanje s mađarskom znanstvenicom Zsófijom Lóránd, autoricom knjige 'Feministički izazov socijalističkoj državi u Jugoslaviji', o prvim aktivisticama 70-ih i 80-ih u Zagrebu, Ljubljani i Beogradu, koje su utrle put mnogim kasnijim ovdašnjim NGO-organizacijama. Razotkrivanje će voditi Danijela Lugarić Vukas, a počet će u 20 sati.

U utorak, 10. ožujka, u 18 sati održat će se tribine 'Forsiranje feminizma' s Radom Borić, Mašom Grdešić i Lanom Pukanić, uz moderiranje Ande Bukvić Pažin te 'Feminizam je za sve' u 20 sati na kojoj će govoriti Nadežda Čačinovič, Lada Čale Feldman, Sonja Hranjec, Mima Simić, Jelena Tešija i Jelena Veljača, a moderirati Barbara Gregov.

Srijeda, 11. ožujka, rezervirana je za 'Hrvatske kuje', kako glasi naziv tribine u 18 sati na kojoj su gošće Asja Bakić, Mima Simić i Jasna Jasna Žmak, a moderira Željka Horvat Čeč. Na samom kraju festivala gošća je ponovno Slavenka Drakulić koja će u Razotkrivanju predstaviti prošireno izdanje svoga dobro poznatog djela, 'Smrtnih grijeha feminizma', njene prve knjige iz 1984. koja je svojedobno izazvala buru u javnosti. 'Ponovno objavljivanje ovih tekstova koji su nastajali krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća pokazuje koliko su teme o kojima je pisala jedna od pionirki feminizma na ovim prostorima i dalje bitne, čak nezaobilazne. Kada tome dodamo novih dvadesetak tekstova objavljivanih od prvog izdanja knjige do danas, bjelodano je da Slavenka Drakulić ne samo da se konstantno bavi feminističkim temama već da im i dalje pristupa jednako oštro, beskompromisno i aktualno', kažu iz Frakture. Razotkrivanje sa Slavenkom Drakulić počinje u 20 sati, a vodit će ga Nataša Govedić.

Ta knjiga Slavenke Drakulić, kao i spomenuta 'Feministički izazov socijalističkoj državi u Jugoslaviji', dio su serije naslova feminističkih autorica koje je objavila Fraktura, a koje su i poticaj za održavanje festivala Feminizam je za sve.

Ostale knjige potpisuju urednice i autorice portala Muf, Asja Bakić ('Dođi, sjest ću ti na lice'), Maša Grdešić ('Zamke pristojnosti'), Lea Horvat ('Nepraktični savjeti za kuću i okućnicu'), Barbara Pleić Tomić ('Mama kuha ručak, tata čita novine'), Lana Pukanić ('Tinejdžerke i drugi monstrumi') i Jasna Jasna Žmak ('One stvari').

Od drugih književnih događanja, Knjižnica Gajnice 5. ožujka u 18 sati najavljuje predstavljanje multimedijalnog umjetničkog web projekta 'Od5Do95' u kojem djevojčice, djevojke i žene progovaraju o tome što znači biti žena u Hrvatskoj danas. O ovom virtualnom muzeju usmene ženske povijesti govorit će koautorica projekta Arijana Lekić-Fridrih. Hrvatski PEN centar dan kasnije, 6. ožujka, u Knjižnici Marije Jurić Zagorke u 18 sati organizira pjesničko čitanje i susret s pjesnikinjama Anom Brnardić, Sanjom Lovrenčić i Vandom Mikšić.

Za ljubitelje filmova od 5. do 9. ožujka u 29 neovisnih kina u 28 gradova, mjesta i otoka diljem Hrvatske, održat će se 6. Ženijalni dani u Kino mreži. U zagrebačkom Kinu Metropolis (u Muzeju suvremene umjetnosti) prikazat će se dva djela koja tematiziraju borbu za jednakost i ravnopravnost u (još uvijek) izrazito muškom svijetu, stoji u najavi.

'Portret djevojke u plamenu', najnoviji nagrađivani film renomirane francuske redateljice Céline Sciamma, premijerno prikazan u Hrvatskoj na prošlogodišnjem izdanju zagrebačkog Human Rights Film Festivala, donosi priču o zabranjenoj ljubavi između slikarice i njezinog modela. Film je na festivalu u Cannesu ovjenčan nagradom za najbolji scenarij i najbolji film LGBT tematike, čime je Sciamma postala prva žena kojoj je dodijeljeno to priznanje. U Kinu Metropolis prikazuje se 5. ožujka u 19.45 sati i 6. ožujka u 18 sati.

Novi film islandskog redatelja i autora uspješnice 'Ovnovi', Grimura Hakonarsona, 'Mlijeko', dolazi na domaće kinorepertoare upravo s početkom 6. Ženijalnih dana. Humorna drama govori o Inge, vlasnici farme do grla u dugovima koja svoju ruralnu zajednicu uzdrma odlukom da se suprostavi korumpiranom sistemu lokalne industrije proizvodnje mlijeka, a u Kinu Metropolis na rasporedu je 5. ožujka u 18 sati i 6. ožujka u 20.15 sati.

U sklopu multimedijske izložbe 'Od imaginacije do animacije: šest desetljeća Zagreb filma' zagrebački MSU nudi i dokumentarni blok 'Žena, majka, radnica', 'koji snažnim autorskim filmskim rukopisima, kroz ekonomske i socijalne portrete tematizira život žene u patrijarhalnoj sredini u okolnostima društvene tranzicije'.

Blok obuhvaća hrvatske dokumentarce u rasponu od dvadeset godina, počevši od antologijskog naslova 'Od 3 do 22' Kreše Golika iz 1966., do 'Nezaposlene žene s djecom' iz 1986. Krste Papića.

Uz projekciju filmova, 5. ožujka u 14 sati, MSU najavljuje i razgovor s gošćama, teoretičarkom filma Dianom Nenadić i redateljicama Vlatkom Vorkapić i Katarinom Zrinkom Matijević.

Tjedan uoči Dana žena i sam Dan žena odlična je prilika i za posjet izložbi 'Zagreb, grad umjetnica', otvorenoj nedavno u Umjetničkom paviljonu. Na njoj se mogu vidjeti 73 rada s područja slikarstva, kiparstva, video performansa, zvučnih i video instalacija najznačajnijih umjetnica od kraja 19. stoljeća do danas, među njima i oni Slave Raškaj, Naste Rojc, Milene Lah, Vere Dajht Kralj, Marije Ujević, Nives Kavurić Kurtović, Sanje Iveković, Jadranke Fatur, Nevenke Arbanas, Vlaste Delimar, Mirjane Vodopije, Ivane Franke i drugih.

  • +9
Otvaranje izložbe 'Zagreb - grad umjetnica' Izvor: Pixsell / Autor: Slavko Midzor/PIXSELL

Među zagrebačkim izložbama od žena i na temu žena zanimljiva je i ona Tajči Čekade 'Krepaj ljepoto', koja se otvara 6. ožujka u 19 sati u Galeriji Događanja. Autorica na njoj predstavlja video performans s poznatim književnim motivom, Ofelijinom smrću, te propituje romantičarsku ideju neodrživosti ljubavi, nevinosti i ljepote te određenu sliku ženskosti, koja je 'ili previše savršena da bi opstala ili nedovoljno savršena za opstanak'. 'Ljubav, čistoća, nevinost, sve to mora – krepati', piše u katalogu izložbe Josipa Bubaš.

Tu je i izložba sjajne domaće umjetnice Dunje Janković, 'Crne rupe', u čijem su dosadašnjem opusu, kako navodi likovna kritičarka Vana Gović, sadržani stripovi, grafike, kolaži, paste-ups, murali, umjetničke instalacije u prostoru ili pak instalacije koje su, poput odjeće, nosive. 'Teško je tu reći gdje umjetnost završava, a počinje svakodnevica', kaže Gović. Janković na ovoj najnovijoj izložbi, koja se otvara 9. ožujka u zagrebačkoj Galeriji CEKAO u 19 sati, predstavlja posljednju seriju radova izvedenih u mediju sitotiska pomoću dva elementa - obojenih mrlja i traka kojima se cjelovitost mrlje negira preklapanjem ili izrezivanjem.

'Na djelu je', piše Gović, 'sukcesivno ponavljanje prikaza te njihovo simultano integriranje. Plošnim sredstvima gradi se trodimenzionalnost te vibrirajuća optička iluzija. Sve to rezultira pokrenutim formama koje su u kontinuiranom nastajanju i nestajanju. Dunja na izložbi razlaže tu procesualnost u fazama, prikazuje različite slojeve preklapanja i kolažiranja te različite stupnjeve zasićenja boja. Čitav proces završava u crnim mrljama, u kojima je sve sadržano a ništa više nije vidljivo niti dohvatljivo. Naziva ih crnim rupama.'