Na izložbi pod naslovom 'Leonardo da Vinci: Painter at the Court of Milan' (Leonardo da Vinci: slikar s milanskog dvora), najcjelovitijoj dosad, bit će predstavljeno sedam umjetnikovih remek-djela te 50-tak crteža.

Organizirati bilo kakvu izložbu jednoga od najkompleksnijih umjetnika u povijesti iznimno je težak zadatak, s obzirom na rijetkost i krhkost njegovih slika, u kombinaciji s činjenicom da ih institucije u čijem su vlasništvu nevoljko puštaju iz zemlje.

Sedam izloženih slika zapravo je mnogo, uzme li se u obzir činjenica da u svijetu postoji samo 15 dovršenih slika čije se autorstvo u potpunosti može pripisati Leonardu, te da je ih slikar u svome životu ukupno naslikao tek 20.

Riječ je o slikama iz 20-godišnjeg razdoblja koje je Leonardo proveo u Milanu na dvoru svojega mecene, milanskog vojvode Ludovica Sforze, od 1482.-1499.

Osim tih sedam slika, izložba obuhvaća i osmu sliku 'Krist spasitelj svijeta' koja se tek odnedavno pripisuje tome umjetniku, a vjerojatno datira iz razdoblja neposredno nakon njegova odlaska iz Milana (1498.-1506.).

Unatoč tako malom broju slika, izložba uspješno prikazuje Leonardov razvojni put, od naglih prijelaza svjetla i sjene u 'Portretu glazbenika' iz osamdesetih godina 15. stoljeća, do nježnog vela prigušenih boja korištenih za stvaranje lica "Krista spasitelja svijeta" 20 godina kasnije, ističu u Guardianu.

Leonardo da Vinci prvi je afirmirao 'sfumato' tehniku, odnosno, postizanje učinka prozirnog magličastog vela vještim izbjegavanjem oštrih obrisa i graničnih linija. Na tamnu boju pozadine nanosio je jedan na drugi monokromatske slojeve vrlo razrijeđene boje, postupno razvijajući formu kroz neizmjerno suptilne gradacije nijansi.

Uz poznatu Leonardovu sliku 'Dama s hermelinom' (1490.), među izloženim djelima su 'La belle ferronniere' (1490.-1496.), slika poznata i kao 'Portret nepoznate žene' posuđena iz pariškog Louvrea, 'Madonna Litta' (1490.) iz muzeja Ermitaž u Sankt Peterburgu te 'Sveti Jeronim' (1480.) iz vatikanske Pinacotece. Nadalje, tu su dvije verzije 'Bogorodice na stijeni' - jedna iz Nacionalne galerije te druga pristigla iz Louvrea.

Posljednji dio izložbe predstavlja reprodukciju u originalnoj veličini Leonardove 'Posljednje večere', posuđene iz Kraljevske akademije, upotpunjene svim sačuvanim pripremnim skicama za tu sliku.

Slikar, arhitekt, izumitelj, glazbenik, kipar, matematičar i inženjer, Leonardo da Vinci (1452.–1519.) osim umjetnosti dao je doprinose anatomiji, botanici, geologiji, matematici, optici, mehanici, astronomiji, hidraulici, niskogradnji, tehnici proizvodnje oružja i urbanistici.

Njegove slike 'Posljednja večera' (1495.-97.) i 'Mona Lisa' (1503.-06.) spadaju među najpopularnije i najutjecajnije slike renesanse, dok više od šest tisuća njegovih sačuvanih zapisa odražava duh znanstvenog istraživanja i mehaničke inventivnosti koja je bila stoljećima ispred svoga vremena.

Izložba je otvorena do 5. veljače 2012.