istraživanje muzejskog dokumentacijskog centra

Stiglo je izvješće o posjećenosti hrvatskih muzeja i galerija u protekloj godini: najveći pad posjetitelja bilježe zagrebački muzeji

08.02.2022 u 15:21

Bionic
Reading

Hrvatski muzeji u drugoj su pandemijskoj 2021. godini zabilježili 2.549.841 posjetitelja što je porast od 74 posto u odnosu na 2020., no još uvijek tek 48 posto od pretpandemijskih 5,2 milijuna

Muzejski dokumentacijski centar izašao je s rezultatima ankete o posjećenosti hrvatskih muzeja i galerija u protekloj godini. Njihovo izvješće koje potpisuje Maja Kocijan, ravnateljica i viša stručna savjetnica Centra, prenosimo u cijelosti kako slijedi:

'Hrvatski muzeji u drugoj su pandemijskoj 2021. godini zabilježili 2.549.841 posjetitelja što je porast od 74 posto u odnosu na 2020., no još uvijek tek 48 posto od pretpandemijskih 5,2 milijuna. U anketi koju je Muzejski dokumentacijski centar proveo tijekom siječnja od 164 muzeja upisana u Upisnik javnih i privatnih muzeja dobiveni su podaci od 141 muzeja, što predstavlja odaziv od 86 posto.

Od ukupnog broja od 2,5 milijuna posjetitelja gotovo četvrtinu su privukla samo tri uobičajeno najposjećenija muzeja

Hrvatski muzeji, za razliku od velikog dijela europskih, nisu prošle godine epidemiološkim mjerama bili zatvarani, turizam se u ljetnim mjesecima probudio (prema podacima iz sustava eVisitor u 2021. 77 posto više nego 2020.) pa su se ti pomaci odrazili i na broj posjetitelja muzeja. Od ukupnog broja od 2,5 milijuna posjetitelja gotovo četvrtinu su privukla samo tri uobičajeno najposjećenija muzeja. Arheološki muzej Istre pod kojim su i izdvojene zbirke u pulskoj Areni imao je prošle godine 313.180 posjetitelja što je porast od 91 posto u odnosu na 2020., ali još uvijek 54 posto od pretpandemijskih 574.294. Muzej grada Splita s Dioklecijanovim podrumima privukao je 135.891 posjetitelja što je porast od 228 posto u odnosu na 2020., ali 34 posto od pretpandemijskih 389.814, a slično su prošli i Dubrovački muzeji koji su sa 111.411 posjetitelja i porastom od 166 posto u odnosu na 2020. dosegli 37 posto broja iz 2019. Iako neki muzeji i dalje ne bilježe broj stranih turista (Dubrovački muzeji, Hrvatski muzej turizma) oni i ove kao i 2019. čine gotovo četvrtinu svih posjetitelja, no u brojkama još uvijek tek 42 posto pretpandemijskih.

Najveći pad posjetitelja bilježe zagrebački muzeji

Najveći pad posjetitelja bilježe zagrebački muzeji koji su zbog potresa morali zatvoriti svoje kuće, a pandemija im je otela i one posjetitelje koje su sabrali kroz brojne manifestacije. Muzej Mimara, Hrvatski prirodoslovni muzej, Strossmayerova galerija i Hrvatski školski potpuno zatvoreni nisu imali posjetitelja dok su Hrvatski povijesni muzej i Arheološki muzej Zagreb također zatvoreni zbog posljedica potresa izvan matičnih kuća sabrali tisuću do tisuću i pol posjetitelja. Muzej za umjetnost i obrt još se tijekom 2021. mogao koristiti dijelom izložbenih prostora u prizemlju i svojim otvorenim dvorištima pa je ostvario 15.182 posjetitelja ili 19 posto pretpandemijskog broja, a tradicionalno najposjećeniji Galerija Klovićevi dvori ostvario je tek 16 posto broja posjetitelja koje je imao 2019. pavši sa 353.262 na 58.056 usprkos velikom broju izložbi koje su otvarali.

Muzeje je posjetilo 115.347 osnovnoškolaca

Iako se u ukupnom rezultatu broj posjetitelja digao na 48 posto iz 2019. kada je riječ o posjetu učenika u 2021. muzeje je posjetilo 115.347 osnovnoškolaca što čini tek 21 posto od pretpandemijskih 540.973. Ilustrativan je primjer učenicima atraktivan i agilan Muzej vučedolske kulture koji je prošle godine u kategoriji učenika osnovnih i srednjih škola zabilježio 8.081 posjetitelja, a u godinama prije pandemije znalo ga je posjetiti i do 90.000 učenika.

Jedina kategorija u kojoj je zabilježen rast u 2021. u odnosu na pretpandemijsko vrijeme je broj posjetitelja koji su u muzeje ušli na obiteljsku ulaznicu. U 2021. bilo ih je 136.212., 2020. 57.749, a u staronormalnoj 2019. godini 120.726.

Svjetski su muzeji u pandemiji prošli još gore

Premda se statistike za 2021. tek završavaju prvi pokazatelji na osnovu podataka koje su objavili neki od najvećih muzeja svijeta govore da su, kada je riječ o prijavljenom broju posjetitelja, hrvatski muzeji još i dobro prošli. Pariški Louvre, najposjećeniji muzej svijeta koji je pred početak pandemije lomio sve rekorde posjećenosti 2021. je završio na razini na kojoj je bio daleke 1986., pao je na 2,8 milijuna posjetitelja ili manje od 30 posto posjećenosti iz pretpandemijskog doba kada je došao do 10 milijuna posjetitelja.

Ni drugi francuski muzeji nisu prošli bolje pad se kreće od 60 do 70%. Pompidou je s 3,5 milijuna iz 2018. pao prošle godine na 1,5 milijuna, Orsey se digao za 30 posto u odnosu na 2020., ali i to je bilo samo milijun posjeta u odnosu na pretpandemijskih 3,6 . Amsterdamski Rijksmuseum spustio se sa 2,7 milijuna 2019. na 675.000 u 2020. da bi prošle godine ostvario 625.000 posjetitelja. U državama u kojima su muzeji bili duže zatvarani zbog epidemioloških mjera rezultati su još porazniji tako da u Londonu muzeji poput Tate Modern, Victoria & Albert ili Nacionalna Galerija imaju tek 3 do 7 posto pretpandemijskih posjetitelja.

Na početku treće pandemijske godine jedino što je sigurno jest da ništa nije sigurno. Usprkos ograničenjima svih vrsta, u slučaju američkih ili britanskih muzeja i velikom gubitku radnih mjesta, svjetski muzeji na početku 2022. uz smišljanje novih online sadržaja i načina da muzeji opstanu u zajednici ne odustaju i od planiranja blocbuster izložbi tražeći nove, atraktivne teme kako bi posjetitelje vratili u muzeje. U Hrvatskoj u kojoj se više od pola muzejske građe čuva u zagrebačkim muzejima prioritet ove, a i godina koje slijede, bit će kako posjetiteljima vratiti muzeje.' (Maja Kocijan)