INTERVJU: ESAD RIBIĆ

'Fantastika omogućava promatranje iz nemogućih kutova'

11.05.2013 u 08:52

Bionic
Reading

Počasni gost 35. SFeraKona, najstarije i najuglednije znanstvenofantastične konvencije, ove godine je Esad Ribić, renomirani strip crtač i ilustrator koji nam u razgovoru otkriva kako se počeo baviti stripovima, koja je privlačnost znanstvene fantastike te koji bi strip rado vidio na filmskom platnu

Esad T. Ribić (1972) renomirani je domaći crtač stripa i ilustrator, najpoznatiji širokoj publici po stripovima Four Horsemen, Loki i Silver Surfer, a domaćoj također i po naslovnicama serijala o Milesu Vorkosiganu autorice Lois McMaster Bujold (SFeraKonske gošće iz 2002.) te naslovnicama romana fantasy pisca Georgea R. R. Martina u izdanju Algoritma.

'Za svoj rad kaže da najviše voli oslikavati fizionomiju ljudskog tijela i akcijske scene te obožava tehniku chiaroscuro. Ne zanimaju ga kompjuterski grafički programi već običan kist, tempera i olovka, tj. klasične slikarske tehnika. U slobodno vrijeme čita stripove, skokne do teretane i svira bubnjeve, a zadnjih nekoliko godina hodočasti kao comic spotlight guest po raznim Comic Conovima i festivalima stripa po svijetu', stoji u najavi autorova gostovanja na ovogodišnjem SFeraKonu.

Koji je bio vaš prvi susret sa stripom i kako ste 'osjetili' da je to vaš poziv? Je li u to doba bilo hrabro ili pomalo 'ludo' pomisliti da se stripaši mogu baviti samo time u smislu preživljavanja?

Ne sjećam se, vjerojatno sam se navukao na slikovnice pa su stripovi bili prirodna nadgradnja. Sjećam se da sam gledao slike u njima prije nego što sam znao čitati! O crtanju kao karijeri nisam počeo razmišljati dok nisam upisao srednju školu i brzo zaključio da me zanima slikarstvo. Stripove sam gledao kao zanimljiv hobi. Krajem 80-ih je strip u Jugi dobro stajao i opcija eventualnog profesionalnog bavljenja istim nije bila tako luda. S vremenom me je sve više zaokupljao hobi, a ideje koje sam imao o karijeri su polako blijedjele. Vjerojatno gušt bavljenja nečim raste ako vidiš da u tome napreduješ brže nego u nekim drugim stvarima.

Nakon dugog niza godina suradnje s izdavačkim kućama Vertigo DC i Marvel, kako na njih gledate danas? Nezavisna scena krivi velike izdavačke kuće za srozavanje kvalitete stripova i podilaženje publici na štetu samog sadržaja radova. Kako vi balansirate između korporacijskih zahtjeva i vaše umjetničke slobode?
Svaki veliki izdavač objavljuje gomilu materijala, nešto od toga je i dobro! Kvaliteta više ovisi o osobnom angažmanu nego nekakvoj izdavačkoj politici. Istina, vjerojatno se mora odraditi određena količina dreka dok se ne dođe u poziciju za biranje, ali može se. Većina profesionalaca ionako dolazi sa 'nezavisne scene', tako da tu ne vidim neku strogu granicu. Uz malo vještine se i u okviru 'industrije' može plasirati bilo koja tema, tako da to ne vidim kao nepremostivu prepreku za guranje meni interesantnog sadržaja.

Što je za vas najveća privlačnost znanstvene fantastike i fantasyja? Osobni eksapizam, eksperimentiranje, inovativnost ili jednostavno uživanje u kreaciji imaginarnih stvorenja?

Vjerojatno sve to pomalo, a i gledanje na neku temu iz drugog kuta. Direktna informacija je najbolji način za bazično shvaćanje nekog koncepta, ali za dublje shvaćanje dobro je vidjeti stvar iz drugih (nemogućih) kutova. Fantastika to omogućava i zato mi je zanimljiva.

Koje suvremene autore na području SF-a i stripa cijenite?
Iain Banks, Alan Moore, Peter MIlligan, David Aja…

Tko su vam uzori? Što čitate, slušate, gledate u slobodno vrijeme?
Frank Frazzetta, Jean Giraud, Fernando Fernandez, renesansni slikari, američki ilustratori 20-ih i 30-ih godina prošlog stoljeća, Ridley Scott, Greg Tolland. Čitam popularno znanstvene i povijesne knjige, gledam filmove, dokumentarce, YouTube. Stripove rijetko čitam, previše radim na njima da bi ih čitao u slobodno vrijeme.

Na ovogodišnjem SFerakonu, osim radionice 'Crtanje ne-ljudi', sudjelujete i na panel diskusiji o trendu prebacivanju stripa na ekrane. Što možete reći o tom području?
Ništa konkretno, bojim se! I jedno i drugo su previše individualne stvari da bi se mogla postaviti generalna pravila.

Koje su 'zamke' s kojima se susreću autori pri prebacivanju stripa u druge medije? Što je najbitnije pri izradi kvalitetnog storyboarda?
Vidi prethodni odgovor!

Možete li izdvojiti nekoliko uspješnih i nekoliko izrazito promašenih strip ekranizacija? Kad biste vi birali, koju biste grafičku novelu adaptirali za film ili serijal
U zadnje vrijeme su mi se dopali 'X-men: first class', 'Avengers' i 'Iron man 3'. 'Green Lantern' je bio grozan.
Adaptirao bih 'Incal' od Jodorovskog i Moebiusa!

I neizbježno pitanje za kraj: na čemu trenutačno radite? Planirate li nove projekte i suradnje?
'Thor: god of thunder'. Već deveta epizoda! Radit ću ga još godinu dana. Što se tiče planiranih projekata, uvijek ih ima više nego što se može napraviti pa trenutačno razmišljam o tome koji već postojeći projekt pogurati kad završim Thora. Imam i neke autorske stvari, ali čekam pravu ponudu. Tu je proces odlučivanja prilično darvinistički.