Pi je od dana kad je otkriven pa sve do danas zaokupljao maštu matematičara i budio znatiželju svih koji su ikad pokušali nacrtati savršen krug. Na papiru se označava grčkim slovom 'pi', a prvi ga je Arhimed opisao kao 22 podijeljeno sa sedam (22/7), što je također i drugi datum na koji se slavi, uglavnom u zemljama koje prvo pišu dan u datumu. Radi se o matematičkoj konstanti koja opisuje omjer opsega i promjera kruga.

Ove je godine Dan broja pi pao na nedjelju, no to zapravo ne predstavlja veliku razliku jer ovaj praznik nikome ne omogućava slobodan dan, ali svakako je značajan jer je ujedno i rođendan Alberta Einsteina, jednog od najvećih umova znanosti 20. stoljeća. Ljubitelji broja pi širom svijeta uglavnom obilježavaju taj dan recitacijama, pravljenjem pita (čiji se naziv 'pie' na engleskom izgovara jednako kao i taj broj) te mnogim raznim matematičkim aktivnostima.

Praznik je prvi put proslavio i time ga utemeljio fizičar u penziji Larry Shaw u muzeju Exploratorium u San Franciscu 1988, a prošle ga je godine neobvezujućom rezolucijom Predstavnički dom SAD-a uvažio kao Dan broja pi. Od svoje prve proslave, Dan broja pi je svake godine sve popularniji.

Osim niza obrazovnih stranica na internetu koje se bave činjenicama u vezi s brojem pi i proslave njegova dana, postoje i mnogi entuzijasti pamćenja što više njegovih decimala. Naime, pi, kao iracionalan broj, ima beskonačno mnogo decimala koje ne završavaju u ponavljanju istih brojeva, a trenutno su poznate do 2,7-trilijuntog mjesta zahvaljujući francuskom znanstveniku Fabriceu Bellardu i superračunalu koje ih je izračunalo.

Postoji i nešto mistično u vezi s tim brojem. Mnogi ljudi koji i ne znaju o čemu se zapravo radi smatraju pi misterioznim, a znanstvenici još uvijek nisu uspjeli dokazati da mu decimale slijede potpuno nasumično. Drugim riječima, ne postoji način da se utvrdi neka decimala igdje u nizu bez računanja svih decimala prije te niti postoji sigurnost da nakon zadnje izračunate decimale neki broj u potpunosti ne izostaje. Također, prema istom principu, velika je vjerojatnost da se u decimalnom nizu može naći svačiji rođendan ili bilo koji drugi niz brojeva.

Dvojica najpoznatijih znanstvenika koji rade na broju pi su David H. Bailey i Peter Borwein. Između ostalog, pokušavaju naći i red u kaosu decimala broja pi. Nakon što su izmislili kompleksnu matematičku formulu s trećim kolegom, Simonom Plouffeom, Borwein kaže da mu je mrvicu neugodno biti poznat samo po broju pi. No, svake se godine svejedno priprema za pečenje kolača u obliku čuvenog grčkog slova te predavanja o misterioznom broju.