Europski semestar ciklus je usklađivanja gospodarskih i poreznih politika u Europskoj uniji, odvija se u prvih šest mjeseci u godini a Hrvatska je u europskom semestru od 2014. godine.

U okviru europskog semestra prati se i provedba strukturnih reformi te povećanja investicija, a sve je opisano u izdanju "Pet godina RH u europskom semestru" čiji su autori Ivana Maletić, Davor Galinec, Tea Japunčić i Stipe Župan.

Panelisti su u ponedjeljak u hotelu Westin na raspravi o uspjesima i propustima RH u europskom semestru složili da je potrebno bolje odrediti prioritete Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine i pritom uvažiti sva mišljenja.

"U određivanje nacionalnih prioriteta u okviru strategije Europa 2030 potrebno je uključiti naše znanstvenike, poljoprivrednike, poduzetnike i studente", smatra hrvatska eurozastupnica Ivana Maletić (HDZ/EPP).

"Tko ne može odrediti cilj, ne može pronaći ni put. Trebamo se fokusirati na dva, tri ključna sektora u Hrvatskoj", zaključio je dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci, Alen Host.

Maletić poziva na bolje usmjeravanje europskog novca u novom programskom razdoblju. Hrvatskoj je u trenutnom razdoblju na raspolaganju 10,7 milijardi eura, a Maletić smatra da smo sredstva preširoko raspršili.

"Nismo ostvarili veliki skok ili razvojni pomak, a Europska komisija je više puta pozivala i upozoravala države članice da odrede oko tri glavna prioriteta", rekla je Maletić i dodala da se za sve ostale ciljeve trebaju pronaći sredstva iz vlastitog proračuna i drugih dostupnih izvora financiranja.

Navodeći prioritete Hrvatske, Maletić je istaknula reformu javne uprave. "Najvažnija je reforma javne uprave. Ne samo ministarstava i lokalnih jedinica, već i javnih poduzeća", napomenula je eurozastupnica.

Panelisti su istaknuli da se nedovoljno ulaže u istraživanja i razvoj u Hrvatskoj i neučinkovito provode reforme zbog nedostatka administrativnog kapaciteta.

Koautor knjige Davor Galinec, glavni savjetnik u Sektoru statistike u HNB-u, iznio je podatke o ispunjavanju ciljeva u okviru strategije Europa 2020. U području istraživanja i razvoja je na razini EU-a potrebno uložiti 3 posto BDP-a.

Hrvatska je kao nacionalni cilj postavila 1,4 posto BDP-a, ali se ne očekuje da će ga ispuniti do kraja sljedeće godine. U 2014. su ulaganja u istraživanja i razvoj iznosila 0,74 posto, a u 2016. su blago povećana na 0,85 posto.

Galinec kao jednu od reformi koja može voditi do većeg ulaganja navodi dovršetak spajanja zemljišnih knjiga.

"Inozemni investitori koji dolaze ulagati u Hrvatsku žele čiste vlasničke odnose", podsjeća Galinec.

Hrvatska će do 2020. ostvariti ili je već ostvarila svoje ciljeve po pitanjima energetske učinkovitosti, smanjenja emisija stakleničkih plinova, povećanja udjela obnovljive energije, smanjenja prijevremenog napuštanja školovanja te smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti.

U području obrazovanja, Hrvatska će teško dostići cilj od 35 posto visoko obrazovanog stanovništva u dobi od 30 do 34 godine. Trenutno taj udio iznosi 28.7 posto, ali zbog trenda iseljavanja i sve većeg odljeva visoko obrazovanih ne očekuje se ostvarivanje postavljenog cilja, koji na razini EU-a iznosi 40 posto.