Pucanj u prazno

Zašto Apple ulaže milijardu dolara u razvoj američke industrije i hoće li joj to pomoći?

  • Autor: Karlo Vajdić
  • Zadnja izmjena 14.05.2017 18:56
  • Objavljeno 14.05.2017 u 18:56
Tim Cook, glavni izvršni direktor Applea

Tim Cook, glavni izvršni direktor Applea

Izvor: Reuters / Autor: Lucy Nicholson

Američki tehnološki div obećao je da će milijardu dolara investirati u stvaranje radnih mjesta za visokokvalificirane kako bi potaknuo američku industriju i pozitivno utjecao na stvaranje novih radnih mjesta, no inicijativa bi lako mogla naići na prepreku zvanu Donald Trump

Američki tehnološki div Apple prošlog je tjedna objavio da će odvojiti milijardu dolara u poseban fond koji će se baviti promocijom radnih mjesta za visokokvalificirane u američkoj industriji kako bi se potaknuo rast proizvodnje i zapošljavanje. Tim Cook, glavni izvršni direktor kompanije čiji milijuni prodanih uređaja nastaju u Kini, izjavio je da 'kreiranje poslova u industriji stvara dodatne poslove jer imate uslužni sektor koji se gradi oko njih'.

Cook vjeruje da Apple tako može biti barem mali kotačić koji će pridonijeti mehanizmu daljnjeg razvoja američke industrije i sprečavanju odljeva industrijskih poslova u države s jeftinijom radnom snagom, poput Kine ili Meksika. Iako Apple zasad nema planove svoju proizvodnju prebacivati iz Kine u SAD, tamo se nadaju da će njihova investicija pomoći drugim kompanijama da zadrže poslove u Americi.

Kako će točno investirati milijardu dolara, Apple bi trebao objaviti do kraja ovog mjeseca, no u svojoj plemenitoj namjeri moderniziranja američke ekonomije mogli bi naići na poprilično ozbiljne prepreke. Američki predsjednik Donald Trump je veliki dio svoje kampanje gradio na obećanjima kako će poslove u industrijskoj proizvodnji, koje su tijekom proteklih nekoliko desetljeća korporacije prebacivale u države poput Meksika, Kine ili Vijetnama, vratiti u Sjedinjene Američke Države te će time stvoriti nova radna mjesta za američke građane. Trumpova retorika od tada je ublažena, a mogućnost ostvarivanja njegovih obećanja nagrizla je realnost.

Američki predsjednik Donald Trump je veliki dio svoje kampanje gradio na obećanjima kako će poslove u industrijskoj proizvodnji vratiti u SAD

Američki predsjednik Donald Trump je veliki dio svoje kampanje gradio na obećanjima kako će poslove u industrijskoj proizvodnji vratiti u SAD

Izvor: Reuters / Autor: Joshua Roberts

Jedna od prvih zamki krije se u činjenici da je Trump obećavao povratak radnih mjesta u Ameriku u trenutku kad se američka nezaposlenost vratila na svoje normalne, minimalne razine. Svaka država u svijetu, zahvaljujući uvjetima u realnoj ekonomiji u kojoj se radna mjesta konstantno stvaraju i gase, ima neku svoju minimalnu stopu nezaposlenosti koja se uglavnom kreće između tri i pet posto. Tijekom mandata Trumpova prethodnika Baracka Obame, stopa nezaposlenosti u SAD-u smanjena je s 10 posto koliko je dosegnula u jesen 2009. na 4,7 posto krajem 2016. Čak i ako se uzme u obzir pad radno aktivnog stanovništva (u odnosu na koje se mjeri stopa nezaposlenosti), ne ostaje baš previše mjesta za dodatni rast zapošljavanja.

No, to je tek manji dio problema s politikom rada u proizvodnoj industriji u SAD-u. Ono što se često zanemaruje, a i nije tako atraktivno za dobivanje političkih poena jest činjenica da radna mjesta u industriji nestaju zbog automatizacije, a ne zbog preseljenja industrije u države s jeftinijom radnom snagom. Michael Hicks, profesor ekonomije sa sveučilišta Ball State u američkoj saveznoj državi Indiani je u nedavnoj izjavi za Reuters kazao kako je čak 88 poslova u američkoj industriji nestalo zbog automatizacije, a ne zbog jačanja slobodne trgovine s inozemstvom ili preseljenja poslova u druge države.

U državi Indiani nalazi se jedno od sjedišta proizvođača klima uređaja, kompanije Carrier, koja je prošle godine došla u središte medijske pažnje nakon što ju je Trump tijekom izborne kampanje izdvojio kao loš primjer proizvodne politike. Carrier je prije toga najavio da će ugasiti dio proizvodnje u Indiani i preseliti ga u Meksiko čime bi više od 1000 tamošnjih radnika izgubilo posao. Nakon što je pobijedio na izborima, Trump se pohvalio i vlastitom ulogom u promjeni odluke šefova Carriera da se dio proizvodnje ipak zadrži u Indiani te je tada nahvalio Carrier zbog nove odluke. No, skriveno u 'sitnim slovima' ostalo je da će Carrier jedan manji dio proizvodnje ipak prebaciti u Meksiko, dok će u Indiani u automatizaciju uložiti 16 milijuna dolara. U konačnici, u Indiani će ipak biti manje radnih mjesta u proizvodnji nego što ih je bilo prije.

Američki predsjednik Donald Trump u posjetu pogonima Carriera u Indiani. Tu je tvrtku prozvao zbog gubitka radnih mjesta u SAD-u

Američki predsjednik Donald Trump u posjetu pogonima Carriera u Indiani. Tu je tvrtku prozvao zbog gubitka radnih mjesta u SAD-u

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Još jedna industrija koju je Donald Trump proglašavao žrtvom globalizacije i čiji je preporod najavljivao, bila je rudarska industrija ugljena. Trump je u međuvremenu i donio nekoliko uredbi kojima je ukinuo dio regulativnog tereta (nastalog kako bi se zaštitio okoliš) koji je opterećivao i rudarsku industriju, no perspektiva povratka poslova u ovoj grani, iako se strogo gledajući i ne radi o proizvodnji, jednako je pesimistična. Za razliku od 1950-ih godina kad je SAD 60 posto svojih potreba električne energije dobivao korištenjem ugljena, danas je taj udio, zahvaljujući konkurenciji prirodnog plina i drugih izvora, pao na 30 posto. Modernizacija i drukčije tehnike iskopa također su ostavili traga. Kao primjer se može uzeti savezna država West Virginia u čijoj je rudarskoj industriji 1940. godine bilo zaposleno 130.000 ljudi, dok ih danas radi tek 12.000.

No, ekonomisti tvrde da je automatizacija u dugom roku dobra za ekonomiju jer povećava produktivnost. Razvoj novih tehnologija i rast generiran povećanom produktivnošću također zahtijevaju nova radna mjesta. Prema procjenama analitičara iz američke tvrtke Forrester Research, modernizacija i automatizacija proizvodnje trebali bi u idućih deset godina stvoriti novih 14 milijuna radnih mjesta u SAD-u.

U tome smjeru, čini se, ide i odluka Applea da investira milijardu dolara u poticanje razvoja naprednih poslova u industriji. Razni potezi kojima se pokušava potaknuti razvoj visokih tehnologija su hvalevrijedna inicijativa, no ona bi mogla naići na prepreku u jednoj drugoj politici sadašnje američke vlade.

Ekonomisti tvrde da je automatizacija u dugom roku dobra za ekonomiju

Ekonomisti tvrde da je automatizacija u dugom roku dobra za ekonomiju

Izvor: Promo fotografije / Autor: Mini

Tijekom proteklih desetljeća razvoj visoke tehnologije i automatizacije u SAD-u, zahvaljujući kojem je produktivnost tamošnje industrije usprkos padu broja zaposlenih ostala na visokoj razini, u mnogome je profitirao od američke imigracijske politike. SAD je na svoje fakultete bio spreman primiti veliki broj najboljih svjetskih studenata koje su nakon školovanja zapošljavale američke kompanije visokih tehnologija, bilo da se radilo o uslužnom ili proizvodnom sektoru.

Ostvare li se protuimigrantska obećanja iz Trumpovih predizbornih govora, a američki predsjednik već je i donio nekoliko odluka u tom smjeru, skup iz kojeg se Apple nada da bi mogao regrutirati one kojima želi dati poticaj i podršku za razvoj visoke tehnologije mogao bi se poprilično smanjiti. A tada niti Appleova milijarda niti neka druga ulaganja neće biti dovoljna za poticanje stvaranja radnih mjesta.

Za dobru ilustraciju o kakvom se problemu radi ne treba ići čak niti izvan granica Hrvatske. Unatoč milijardama eura koje su Hrvatskoj na raspolaganju iz razvojnih programa Europske unije, naša se država već godinama bori kako da iskoristi sav taj potencijal. Odljev radne snage u posljednjem desetljeću doveo nas je u poziciju da u Hrvatskoj jednostavno ne postoji dovoljno kapaciteta da se sve te prilike iskoriste. A tada zalud i novac i dobre namjere.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!