Da ga Vlada prije desetak dana nije proglasila javnom ustanovom od strateškog interesa, Imunološki bi zavod završio u stečaju. Nekoliko dana prije stupanja na snagu novog zakona, neisplaćene plaće sjele su na račun i Imunološki je spašen.

No to neće biti sudbina brojnih drugih tvrtki. Prema podacima Fine, gotovo 20.000 tvrtki u blokadi je dulje od 120 dana. Zanimljivo, čak 15.000 nema ni jednog zaposlenog. Dug tvrtki blokiranih dulje od četiri mjeseca iznosi više od 19 milijardi kuna, a najviše su dužne opet one bez zaposlenih - gotovo 14,5 milijardi.

I poslodavci vjeruju da je novi zakon korak naprijed koji će odstraniti bolesno tkivo. Zakon podupiru i sindikati. Ističu da ne treba strahovati od nove vojske nezaposlenih.

Na istoj strani poslodavci i sindikati, ali ne i stručnjaci. Pribojavaju se da bi upravo radnici mogli izvući kraći kraj.

A ako već izgube radno mjesto, radnike može utješiti što će im država isplatiti do tri minimalne plaće, koje zbog blokade računa ili stečaja od poslodavca nikad ne bi dobili.

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić očekuje da će novi Stečajni zakon ubrzati stečajne postupke, ukloniti s tržišta tvrtke koje generiraju značajan dio nelikvidnosti i poboljšati zaštitu vjerovničkih potraživanja.

Prema podacima Europske komisije i Svjetske banke, Hrvatska je pri samom dnu po učinkovitosti stečajnih postupaka, rekao je u ponedjeljak Miljenić u izjavi za novinare.

Od 28 članica Europske unije, Hrvatska je prema duljini trajanja stečajnih postupaka na 24. mjestu, a po naplati (vjerovničkih potraživanja) još niže, kaže on.

Dodaje da se stečaj kod nas često vodi samo zbog troška pa on postaje svrhom samom sebi, a na kraju i do 70 posto imovine stečajnog dužnika odlazi na troškove postupka.

'To je besmisleno, tu svi gube - radnici, vjerovnici i društvo, jer neki koji su možda mogli nastaviti raditi to ne mogu', kaže Miljenić.