Dok traju natezanja sa sindikalcima iz javnog sektora, sa svakom mjesečnom objavom podataka Državnog zavoda za statistiku o plaćama i zaposlenosti stižu sve jasniji signali kako zaposleni u privatnom sektoru, za razliku od javnog, itekako osjećaju utjecaj recesije, piše Poslovni dnevnik.

Prema najnovijim podacima o neto plaćama za veljaču, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj je iznosila 5.230 kuna, što je 77 kuna ili 1,4 posto manje nego u siječnju. Računajući i inflaciju, realno su neto plaće u veljači pale dva posto. U usporedbama s lanjskom veljačom, prosječna je plaća nominalno bila viša za 4,8 posto (237 kuna), dok je realno gotovo stagnirala (porasla je 0,5 posto). U siječnju i veljači zajedno u odnosu na isto razdoblje 2008. nominalno su plaće bile za 5,3 posto veće, a realno 1,4 posto.

No promotri li se struktura po djelatnostima, jasno se naziru skupine koje su jače, odnosno slabije pogođene padom ukupne ekonomije. Tako su u javnim službama i upravi neto plaće u veljači u odnosu na isti lanjski mjesec veće za sedam do 14 posto nominalno(realno 2,7 do 9,5 posto), dok su primjerice u prerađivačkoj industriji plaće i nominalno praktički iste kao lani (porast od 0,7 posto), a realno su za 3,3 posto niže nego godinu dana prije.

Nije mnogo drukčija ni situacija u trgovini koja je također jedna od značajnijih djelatnosti po broju zaposlenih. U njoj su plaće u godinu dana porasle za dva i pol posto nominalno, a realno su ove veljače za 1,6 posto niže. Kad se pak zagrebe po pojedinim granama industrije, niz ih je na godišnjoj razini zabilježio i znatno veći pad, a jedna od njih je i proizvodnja farmaceutskih proizvoda u kojoj su plaće u veljači bile čak 28 posto niže.

Uza sve, u privatnom sektoru zaposleni su, osim plaća, daleko izloženiji i gubitku posla. Primjerice, na kraju prvog tromjesečja u prerađivačkoj industriji bilo je zaposleno 237.200 zaposlenih, dok ih je još početkom godine bilo 250.250.