Anđelka Buneta, predsjednica Uprave Fine poručila je u utorak kako je u današnjem tržišno orijentiranom gospodarstvu nije jednostavno poslovati jer je profit uvijek na prvom mjestu, dok se za etiku ne mari puno. Buneta je to rekla prilikom otvaranja konferencije o naplati potraživanja u zagrebačkom Hypo Centru
Konferenciju su organizirali agencija za naplatu potraživanja EOS Matrix i poslovni tjednik Lider. Barbara Cerinski, generalna direktorica EOS Matrixa predstavila je Istraživanje o navikama plaćanja u Hrvatskoj, dok je Buneta govorila o uspjehu ovrha.
'Postoji nekoliko projekata poput Kodeksa etike u poslovanju, velik dio tvrtki preuzeo je smjernice no teško je reći koliko ih se toga drži. Što se tiče preuzetih obveza trebalo bi ih plaćati uz tretiranje drugih s poštovanjem', rekla je Buneta.
Podsjetila je kako je 2012. u ovo vrijeme u blokadi bilo više od 74.000 tvrtaka, a nelikvidnost je rasla po mjesečnoj stopi od 400 milijuna kuna. Da je taj trend nastavljen, ukupan iznos neizvršenih obveza, danas bi iznosio 54 milijarde kuna.
'Fina je krenula u ovrhe, implementirali smo uspješan sustav efikasnog funkcioniranja unutar pravnog sustava. Ovrha je neugodna za dužnika, ali je posljedica njegova neplaćanja. Hrvatska je zbog uspješnosti sustava dobila pohvale EK i većine članica EU-a', rekla je Buneta.
Prema najnovijim podacima, krajem lipnja u blokadi je bilo 47.100 poslovnih računa s dugom od 27 milijardi kuna. U odnosu na prošlu godinu, broj blokiranih pao je za 6.000 ili 13 posto, dok je iznos dugova manji za 3,6 milijardi kuna ili 12 posto.
Od 1. siječnja 2011., tj. od početka primjene ovrha, Fina je izvršila 91 milijardu kuna s računa poslovnih subjekata i 24 milijarde kuna s računa građana.
'Za očekivati je da će se poduzetim mjerama, podizanjem stečajeva i brisanjem trgovačkih društava, iznosi neizvršenih obveza i dalje smanjivati', zaključila je.
Cerinski, pojašnjavajući detalje istraživanja o navikama plaćanja rekla kako je ono provedeno među 200 kompanija. U odnosu na prošlu godinu velikih promjena nema: Hrvati uživaju dugačke rokove plaćanja koji u prosjeku traju 42 dana.
U poslovanju s građanima, tvrtke naplate oko 83 posto računa u dospijeću, što je lagani pozitivan trend za kojeg se Cerinski nada da će se i nastaviti.
'Firme najčešće nemaju sistematičan pristup oko plaćanja i naplate. Sramežljivi smo u naplati kod svojih partnera, razlog tome je i taj što ako se partneri stisnu oko plaćanja postoji strah da će oni otkazati suradnju', rekla je.
Udio kasnih plaćanja ili nenaplaćenih potraživanja ostao je na razini prošle godine na oko 29 posto. U EU se 22 posto računa plati nakon dospijeća. Pritom se u zapadnoj Europi 19 posto plati nakon roka, a u istočnoj 25 posto, što znači da Hrvatska zaostaje.
Prosječno kašnjenje u danima iznosi 60 dana. Velika odstupanja bilježe se u trgovini gdje prosječno kašnjenje iznosi čak 93 dana, dok je lani iznosilo 66 dana. U Europi, prosječno kašnjenje nakon dospijeća iznosi 21 dan.
'Uzrok loših navika plaćanja je opća insolventnost, koju uglavnom uzrokuju privremena nelikvidnost, loša potraživanja od kupaca, trenutna ekonomska situacija i namjerna neplaćanja', zaključila je Cerinski.
Ispitanici u istraživanju izrazili su nadu da će situacija poboljšati pravnom regulacijom i boljom korporativnom kulturom, vladinom intervencijom te provedbom zakona o stečaju.
