Svjetska banka (SB) očekuje da će 2015. godina u Hrvatskoj biti obilježena rastom potrošnje i povjerenja potrošača, rekla je u srijedu viša ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku Sanja Madžarević Šujster na predstavljanju Redovnog ekonomskog izvješća SB-a za EU
Navela je kako Svjetska banka za Hrvatsku u 2015. godini očekuje rast BDP-a od 0,5 posto, dok bi se u 2016. taj rast trebao ubrzati na 1,2 posto, a u 2017. godini na 1,5 posto.
U odnosu na druge usporedive zemlje, kao što su Bugarska, Rumunjska i Poljska, to je još uvijek slab oporavak pa postoji velik prostor za njegovo jačanje, kaže Madžarević Šujster.
Hrvatska bi, po njezinim riječima, radi uspostave makroekonomske stabilnosti, konsolidacijskim mjerama u kratkom roku trebala poboljšati naplatu poreza, racionalizirati masu plaća i subvencija, smanjiti neciljanu socijalnu potrošnju, kapitalne rashode financirati iz bespovratnih sredstava te privatizirati ili prodati imovinu koja nije ključna.
U srednjem roku, Hrvatska prema Svjetskoj banci treba ubrzati prijelaz na punu starosnu i destimulirati prijevremenu mirovinu, racionalizirati troškove zdravstva i uvesti porez na imovinu.
Taj bi porez, kaže Madžarević Šujster, bio pravedniji i efikasniji od sadašnjeg stanja, u kojem se imovina de facto oporezuje kroz komunalnu naknadu, transakcijski porez i sl. Sadašnji sustav košta puno, a donosi malo, smatra ona.
Što se tiče politike potpora privatnom sektoru, Madžarević Šujster kaže kako treba poboljšati učinkovitost sudova, smanjiti neporezne namete, privatizirati nestrateška društva, povlačiti sredstva iz EU-ovih fondova i reformirati javnu upravu itd.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever na predstavljanju je rekao da mu se te mjere čine jednostranim, udžbeničkim i neusklađenim s hrvatskom stvarnošću, a dvoji i može li se, u slučaju njihove provedbe, očekivati povećanje privatne potrošnje.
Govoreći o trendovima u cijelom EU-u, glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i središnju Aziju Theo Thomas rekao je kako je izvoz glavni pokretač rasta u mnogim državama u srednjoj i istočnoj Europi, među kojima su Bugarska, Rumunjska i Poljska i u manjoj mjeri Hrvatska.
To je po njegovom mišljenju dijelom rezultat izravnih stranih ulaganja, ali kako su se ona zbog krize smanjila, te se zemlje trebaju usmjeriti na poboljšanje poslovnog okruženja.
