Hrvatska izvještajna novinska agencija (Hina) i portal Hina Zelena Hrvatska (zelenahrvatska.hina.hr) organizirali su prvu ESG konferenciju 'Zelena Hrvatska HINA – održivost i korporativno upravljanje', koja je okupila stručnjake iz gospodarstva, financijskog sektora, politike i akademske zajednice s ciljem razmjene znanja, iskustava i primjera dobre prakse u provedbi ESG (Environmental, Social and Governance) načela.

Švaljek je na panelu 'S - Društvena odgovornost i zajednica' istaknula da aktivnosti središnjih banaka oko pitanja zaštite okoliša i klimatskih promjena ne treba promatrati kroz prizmu nekog moralnog imperativa ili političkog prioriteta i pritiska, već kao nužnost s obzirom na rizike koji se javljaju.

Promjene u sferi okoliša i prirode, kazala je, dovode do tzv. makrofinancijskih rizika, s obzirom i da štete koje su posljedica sve češćih vremenskih nepogoda mogu umanjiti potencijal gospodarskog rasta. Također, mogu ugroziti financijsku stabilnost na makrorazini, kao i pojedine financijske institucije.

Za razliku od nekih drugih područja, kazala je Švaljek, EU prednjači na globalnoj razini kada je riječ o održivim i zelenim tehnologijama. Istaknula je i da ulaganja u okolišno održivo poslovanje, primjerice u vidu bolje izolacije ili kupnje novih strojeva, kompanijama donosi koristi i uštede, što povećava i njihovu konkurentnost.

Najavila je i da će se skorim izmjenama Zakona o kreditnim institucijama formalizirati nadzor i zahtjevi prema bankama u pogledu identifikacije i upravljanja klimatskim i okolišnim rizicima, a kada je riječ o njihovim kreditnim portfeljima.

Još mali broj kompanija u punom smislu 'živi održivo'

Navela je 'anegdotalni' primjer davanja kredita za projekte skijališta na nadmorskoj visini od 1000 metara. On znači, rekla je Švaljek, da banke moraju biti svjesne klimatskih rizika vezanih za vlastiti portfelj i adekvatno njima upravljati, no i istaknula da su već postigle značajan napredak u tom pogledu.

Između ostalog, rekla je i da banke moraju poznavati svoje klijente i rizike povezane sa svakim od njih, a do tih podataka će morati doći i izravnim kontaktom.

Izvijestila je i da, prema podacima HNB-a, oko pet posto ukupnih kreditnih plasmana bi se moglo okarakterizirati kao 'zeleni' krediti, što je s jedne strane zbog ograničene potražnje, a s druge i zbog nedovoljne svijesti o prednostima takvih financijskih proizvoda.

ESG savjetnica iz tvrtke Spona code Diana Kobas Dešković je ocijenila da se u posljednje oko dvije godine priča oko ESG načela jako usmjerila u 'financijskom pravcu', što je za kompanije i razumljivo, međutim zato su u određenoj mjeri zapostavljena pitanja koja se odnose na ljude i upravljanje.

Poručila je da primjena ESG standarda treba počivati na organizacijskoj klimi i kulturi, što tada svakako uključuje i zaposlenike koji bi ih se trebali pridržavati. Pritom je ocijenila da još mali broj kompanija u punom smislu 'živi održivo' te razumije zašto to radi, a posljedično, slično je i sa zaposlenicima.

Istaknula je i da raznolikost u kompanijama, kada je primjerice riječ o ravnopravnosti spolova i radnicima iz više kultura, podiže i njihovu inovativnost te samim time i konkurentnost.

OTP banka kapilarno integrirala ESG kriterije

Branka Klarin Petrina iz odjela za održivi razvoj OTP banke je istaknula da je taj odjel osnovan još 2022. godine kao posebna organizacijska jedinica s odgovornošću integracije ESG kriterija u poslovanje banke.

OTP banka je bila obveznica izvještavanja o održivosti u prvom krugu, to jest za poslovnu 2024. godinu, a kako je kazala Klarin Petrina, banka je u proteklom razdoblju integrirala ESG rizike u procese kreditiranja, kao što i razvija razne "zelene" proizvode za financiranje projekata iz područja obnovljivih izvora energije i energetski učinkovitih nekretnina.

'Kapilarno smo se proširili po cijeloj organizaciji, a to je zapravo i cijela bit ESG-a', poručila je Klarin Petrina.