Ivani Rukavini, Patriku Barišiću i Tiboru Kovaču u četvrtak su uručene nagrade Zaklade prof. dr. Marijan Hanžeković za 2021. godinu, a tom su prigodom, u organizaciji Instituta za javne financije (IJF) i Zaklade, predstavili svoje nagrađene radove
Rukavina je u redovnoj kategoriji nagrađena za najbolji znanstveni rad u 2021. pod nazivom "Evaluation of macroeconomic outcomes and seven-year membership of Croatia in the European Union", dok su Patrik Barišić i Tibor Kovač nagrađeni u studentskoj kategoriji za rad "The effectiveness of the fiscal policy response to COVID-19 through the lens of short and long run labor market effects of COVID-19 measures".
Ivana Rukavina evaluirala je makroekonomske ishode pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji i sedmogodišnjeg članstva. Rezultati evaluacije utjecaja članstva pokazuju da je pridruživanjem Uniji zaustavljen pad gotovo svih promatranih makroekonomskih pokazatelja (BDP po stanovniku, investicija, dodane vrijednosti u industriji, poljoprivredi i uslužnom sektoru, dohotka i štednje) te je započet oporavak gospodarstva. Hrvatska bi ostankom izvan EU dovela u pitanje sam oporavak gospodarstva jer rezultati također ukazuju na tragove generiranja pozitivnih ishoda u većini promatranih makroekonomskih pokazatelja što naglašava vrijednost pridruživanja Uniji, navodi se u priopćenju Zaklade i IJF-a.
vezane vijesti
Pritom je najsnažniji pozitivan učinak integracija djelovao na izvoz, koji se u prosjeku povećao za 20,5 posto, dok se državna potrošnja smanjila u prosjeku za 3,6 posto. Kod osobne potrošnje identificiran je neutralni učinak integracije, koja je u 7-godišnjem razdoblju ostala na istim razinama, dok je snažan negativan učinak zabilježen je u sektoru poljoprivrede, u kojem se pokazuju snažni negativni ishodi s produbljenom divergencijom. Snažan učinak zabilježen je i kod štednje, koja je prosječno porasla za 10,2 posto.
U radu se ističe i utjecaj recesije koja je ostavila dubok trag na hrvatsko gospodarstvo te posljedično slabije makroekonomske ishode pridruživanja Uniji, napominje se u priopćenju.
"Recesija je ostavila dubok trag na hrvatsko gospodarstvo te su posljedično slabiji makroekonomski ishodi pridruživanja Uniji. Hrvatska u sedmogodišnjem razdoblju članstva nije uspjela u potpunosti oporaviti industriju, investicije, poljoprivredu niti osobnu potrošnju na način da oni značajnije premoste predrecesijsku razinu iz 2008. godine", istaknula je Rukavina.
Patrik Barišić i Tibor Kovač istražili su efikasnost fiskalnih mjera koje su vlade članica EU, s izuzetkom Luksemburga, implementirale u prva dva kvartala 2020. Zaključili su da su većinom mediteranske zemlje, a posebno Španjolska, implementiranim fiskalnim mjerama uspjele najviše suzbiti rast nezaposlenosti uzrokovan koronakrizom.
No, Barišić i Kovač napominju da su upravo te zemlje iskusile najveći porast nezaposlenosti te stoga i ne čudi da su upravo one uspjele spriječiti najveći rast. S druge strane, rezultati sugeriraju da fiskalne mjere u zemljama Baltika nisu bile efikasne i nisu uspjele suzbiti rast nezaposlenosti.
Osim kratkoročnih utjecaja na nezaposlenost, Barišić i Kovač su analizirali i dugoročne utjecaje implementiranih fiskalnih mjera na potencijalni BDP.
Rezultati tog dijela istraživanja ponovno ističu mediteranske zemlje kao one koje će najviše profitirati od implementiranih fiskalnih mjera, dok bi baltičke zemlje u dugom roku mogle iskusiti najveće negativne efekte.
"Ovi rezultati upućuju da velika efikasnost u suzbijanju rasta nezaposlenosti u kratkom roku ne dovodi nužno do velikog rasta potencijalnog BDP-a u budućnosti, zbog različitog doprinosa komponente rada BDP-u u različitim gospodarstvima", ističu Barišić i Kovač.
Kada je riječ o Hrvatskoj, rezultati ovog istraživanja upućuju da su fiskalne mjere u drugom kvartalu 2020. godine spriječile rast nezaposlenosti od skoro 1 postotnog boda (0,89 postotnih bodova). U dugom roku, efekt rada na potencijalni BDP mogao bi biti veći za 1,8 postotnih bodova zbog donesenih fiskalnih mjera, stoji u priopćenju.
Zaklada prof. dr. Marijan Hanžeković objavila je i natječaj za dodjelu godišnje nagrade za 2022. godinu, a radovi se mogu predati najkasnije do 1. lipnja ove godine elektroničkim putem.
Inače, Zakladu su osnovali Institut za javne financije, pok. Marijan Hanžeković mlađi, Ministarstvo financija, Hrvatska narodna banka, Privredna banka Zagreb, Zagrebačka banka i Hrvatska poštanska banka. Cilj zaklade je, osim njegovanja uspomene na profesora Hanžekovića, promicanje financijske znanosti te poticanje znanstvenika i stručnjaka, posebice mlađih, da se bave tom znanstvenom disciplinom.
Marijan Hanžeković rođen je 1915. godine u Požegi, a umro je 1993. u Zagrebu. Bio je pravnik i ekonomist te profesor književnosti i jezika, a bavio se gotovo svim područjima ekonomije, osobito financijama, fiskalnim i monetarnim sustavom, bankarstvom, vrijednosnim papirima i burzama.
Objavio je brojne znanstvene i stručne radove u zemlji i inozemstvu. U povijesti će ostati zabilježen kao prvi hrvatski ministar financija, a brojni naraštaji studenata ekonomije sjećat će ga se kao izuzetno zanimljivog predavača financijskih predmeta, navode iz zaklade.
