Vlada će na današnjoj sjednici dati suglasnost za nove kredite i jamstva Hrvatskim autocestama (HAC) i povećanje temeljnog kapitala HŽ Carga te u saborsku proceduru uputiti zakonski prijedlog kojim se potvrđuje ugovor s Europskom investicijskom bankom (EIB) o sufinanciranju nacionalne komponente za projekte financirane iz EU-ovih fondova. Na dnevnom redu je i prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna za 2014. godinu
Pred Vladom je davanje suglasnosti i jamstava za dva kreditna zaduženja Hrvatskih autocesta, radi urednog servisiranja dospjelih kreditnih obveza.
Kredit od 100 milijuna eura kod Zagrebačke banke, Privredne banke Zagreb i Societe Generale-Splitske banke, uz uvećanje za kamate i troškove, je na rok otplate od sedam godina, u 11 jednakih šestomjesečnih rata, uz promjenjivu kamatnu stopu u visini 6-mjesečnog EURIBOR-a + 3,69 postotnih bodova godišnje.
Također Vlada bi trebala dati suglasnost za kreditno zaduženje i jamstvo HAC-u u iznosu od 150 milijuna eura kod Zagrebačke banke, Croatia banke i Hrvatske poštanske banke, također radi urednog servisiranja dospjelih kreditnih obveza. Kredit je na rok otplate od sedam godina u 11 polugodišnjih rata, uz promjenjivu kamatnu stopu od 6-mjesečnog EURIBOR-a + 3,64 postotnih bodova godišnje.
Vlada bi trebala donijeti i odluku o davanju suglasnosti za povećanje temeljnog kapitala HŽ Carga, pretvaranjem potraživanja s osnova preuzimanja duga temeljem danih jamstava i neplaćenih obveznih davanja dužnika.
Odlukom se daje se suglasnost za povećanje temeljnog kapitala s 531 milijun kuna, za 974,9 milijuna kuna, na ukupni nominalni iznos od 1,5 milijardi kuna, kojim država stječe poslovni udio u HŽ Cargu u istom tom nominalnom iznosu. Ujedno Ministarstvo financija preuzima dug za šest dugoročnih kredita korištenih za ulaganja u osnovna sredstva, zbrinjavanje viška zaposlenih kao i održavanje tekuće likvidnosti, od 2006. do 2013. godine.
Za sufinanciranje projekata iz EU-ovih fondova 300 milijuna eura
Vlada bi sa današnje sjednice u saborsku proceduru trebala uputiti i zakonski prijedlog kojim se potvrđuje ugovor s EIB-om. Tim ugovorom osigurava se nacionalni doprinos za sufinanciranje projekata iz europskih strukturnih i investicijskih fondova EU-a koji proizlaze iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Ukupan iznos zajma iznosi 300 milijuna eura.
EIB je naime, krajem prošle godine Hrvatskoj odobrio okvirno kreditiranje za osiguranje nacionalnog doprinosa za sufinanciranje projekata iz europskih strukturnih i investicijskih fondova Europske unije u programskom razdoblju 2014.-2020., u iznosu do 600 milijuna eura. Ugovor o financiranju odnosi se na zajam u iznosu od 300 milijuna eura, dok će preostali iznos zajma biti dodatno ugovoren prema potrebi i sukladno dinamici korištenja prvog dijela zajma.
Ukupna vrijednost Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. procijenjena je na 8,1 milijardu eura, a indikativna lista velikih projekata u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija u trenutku njegova donošenja sadržavala je 30 projekata.
Ugovorom o financiranju primarno, ali ne isključivo, osigurat će se sufinanciranje projekata iz područja prometa, energetike, okoliša (uključujući područja vezana uz upravljanje otpadom i otpadnim vodama), zdravlja, istraživanja i razvoja, zaštite prirode, socijalne infrastrukture, informacijske i komunikacijske tehnologije, gradske obnove.
