Taj je zahtjev samo jedna od mjera koje izazivaju nezadovoljstvo zaposlenika. Mercedes uvodi i obveznu češću prisutnost u uredima, a uprava je upozorila čak i na mogućnost zatvaranja dviju njemačkih tvornica.

Odnosi između uprave Mercedes-Benza i zaposlenika znatno su se zaoštrili. Njemački proizvođač automobila nakon velikog pada dobiti pokrenuo je opsežan program štednje 'Next Level Performance', kojim do 2027. želi trajno smanjiti fiksne i proizvodne troškove za pet milijardi eura, odnosno deset posto, javlja 24ur.

Pad prodaje u Kini

Dobit kompanije u 2025. pala je za 49 posto, na 5,3 milijarde eura. Među glavnim razlozima lošijih poslovnih rezultata slabija je prodaja u Kini, jednom od ključnih tržišta njemačkog proizvođača.

Međutim, predloženi način štednje izazvao je oštro protivljenje zaposlenika. U središtu spora nalazi se prijedlog uprave o radnom vremenu. Oko 90.000 zaposlenika u Njemačkoj, na koje se primjenjuju kolektivni ugovori, trebalo bi se sa sadašnjeg 35-satnog vratiti na 40-satni radni tjedan.

Mjesečna plaća pritom bi ostala nepromijenjena. Pet dodatnih sati tjedno za zaposlenika s punim radnim vremenom značilo bi približno 260 dodatnih sati rada godišnje.

Za kvalificiranog radnika u srednjim platnim razredima metalne i elektroindustrije u Baden-Württembergu, s bruto mjesečnom plaćom od 4200 eura, izračunata satnica smanjila bi se sa sadašnjih 27,69 na 24,23 eura.

Uprava je za ovu godinu odgodila i isplatu godišnjeg dodatka u visini od 18,4 posto mjesečne plaće. Isplata je pomaknuta na 2027. godinu.

Uprava smatra da su predloženi rezovi nužni za dugoročnu konkurentnost Mercedes-Benza. Među razlozima ističe visoke troškove prelaska na električnu mobilnost, pritisak na cijene zbog brzog rasta kineskih proizvođača te visoke troškove energije i rada u Njemačkoj u usporedbi s drugim državama.

Mercedes programom do 2027. želi smanjiti troškove za pet milijardi eura.

Prijete zatvaranjem dviju tvornica

No 40-satni radni tjedan nije jedino područje na kojem kompanija zahtijeva promjene. Krajem rujna Mercedes je raskinuo interni sporazum o hibridnom radu. Potom je uveo obveznu prisutnost u uredima do četiri dana tjedno. I taj je potez dodatno povećao nezadovoljstvo zaposlenika.

Direktor proizvodnje Michael Schiebe interno je upozorio i na mogućnost zatvaranja do dvaju njemačkih proizvodnih pogona – jedne tvornice za sklapanje automobila i jednog pogona za proizvodnju pogonskih sklopova.

Do toga bi moglo doći ako Mercedes ne uspije znatnije smanjiti proizvodne troškove u Njemačkoj.

Uprava pritom njemačke pogone uspoređuje ponajprije s tvornicom u mađarskom Kecskemétu. Ondje su, prema navodima kompanije, troškovi 70 posto niži nego u Njemačkoj.

Sindikati govore o 'katalogu užasa'

Reakcija zaposlenika i sindikata IG Metall bila je oštra. Radničko vijeće i IG Metall paket predloženih mjera nazvali su 'katalogom užasa'.

Na velikim prosvjednim skupovima u Sindelfingenu, Untertürkheimu i Rastattu protiv planova štednje već su prosvjedovali deseci tisuća zaposlenika.

Sindikat ustraje na tome da 35-satni radni tjedan nije predmet pregovora jer ga smatra jednim od ključnih postignuća kolektivnog pregovaranja.

Rasprava se, međutim, ne vodi samo u Mercedes-Benzu. Prema navodima njemačkog medija Merkur, o radnom vremenu žele razgovarati i uprave BMW-a i Volkswagena, zbog čega bi se spor oko duljine radnog tjedna mogao proširiti i na druge dijelove njemačke automobilske industrije.