U rijetkom političkom istupu, predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi usprotivio se u srijedu prijedlozima za osnivanje Sjedinjenih Europskih Država, ali i povratku na nacionalne valute kako bi se riješilo dužničku krizu u eurozoni, prenose u četvrtak europski mediji
'Oni koji tvrde da samo potpuna federacija može biti održiva postavili su cilj previsoko', ističe Draghi u autorskom prilogu za njemački tjednik Die Zeit, koji je ECB u srijedu objavio na svojim internetskim stranicama.
'Nama je potreban postupan i strukturiran napor za dovršetak Ekonomske i monetarne unije (EMU)', dodaje.
Njemačka kancelarka Angela Merkel kazala je proteklog vikenda kako se nada da bi šefovi država i vlada EU-a na summitu u prosincu mogli postići dogovor o konkretnim koracima za pripremu novog europskog ugovora koji bi omogućio čvršću ekonomsku i monetarnu uniju. Zauzela se za 'političku uniju' i centralizirani nadzor nacionalnih proračuna na europskoj razini kako bi se spriječio slom zajedničke europske valute pod teretom golemih dugova.
Mnoge države članice, među kojima Francuska, nisu međutim sklone ponovnom pokretanju dugog procesa institucionalnih reformi, imajući u vidu dugotrajne sporove i zastoje koji su pratili donošenje Lisabonskog ugovora. Pariz se umjesto toga zauzima za jačanje 'solidarnosti' i podjelu odgovornosti za dugove u eurozoni izdavanjem zajedničkih euroobveznica, što Berlin kategorički odbacuje postavljajući kao preduvjet strože fiskalne kontrole.
Draghi u svojem članku ističe da potpuna politička unija nije preduvjet, smatrajući da se 'gospodarska integracija i politička integracija mogu razvijati paralelno'. 'Ondje gdje je to potrebno, suverenitet u odabranim područjima ekonomske politike može i trebao bi biti podijeljen a demokratski legitimitet produbljen.'
Ne treba nam centralizacija svih ekonomskih politika', smatra on. 'Umjesto toga, to pitanje možemo postaviti pragmatično: pitajući se mirno koji su minimalni uvjeti za dovršetak ekonomske i monetarne unije. Tako ćemo shvatiti da su nam sve potrebne mjere na dohvat ruke'.
Kada je riječ o fiskalnim politikama, Draghi se zauzima za 'pravi nadzor nad nacionalnim proračunima' jer se 'ne može dopustiti situacija u kojoj su neke regije trajno u velikim deficitima u odnosu na druge'. U pogledu financijskih politika, potrebne su 'središnje ovlasti kako bi se ograničilo banke u prevelikom riskiranju', kao i 'okvir za likvidaciju banaka koji štiti javne financije'
'To je najbolji način da se zaštiti porezne obveznike eurozone'.
'Eurozona nije nacionalna država', ističe, 'nego se podjela ovlasti i odgovornosti mogu razvijati paralelno'.
'Države moraju živjeti u okviru svojih mogućnosti. Konkurentnost i tržišta rada moraju biti snažniji. Banke moraju poštivati najviše regulatorne standarde i fokusirati se na to da služe realnom gospodarstvu. To nije kraj, nego obnova europskog socijalnog modela', zaključuje Draghi.
