POTENCIJAL I U HRVATSKOJ

Pet tona otpada po stanovniku godišnje: Može li kružno gospodarstvo promijeniti taj trend?

20.10.2026 u 15:43

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Kružno gospodarstvo utemeljeno na ponovnoj uporabi, recikliranju i ponovnoj proizvodnji materijala i u Hrvatskoj može biti isplativi poslovni model, rečeno je u utorak na međunarodnoj konferenciji ''Spremni na djelovanje: Oblikovanje buduće društvene i kružne Europe''

Skup u organizaciji RREUSE, najveće europske mreže društvenih poduzeća u području kružne ekonomije, okupio je vodeće ljude društvenih poduzeća iz više europskih zemalja kojima se u uvodnom govoru obratila Anastasia Constantini iz Glavne uprave Europske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje naglasivši iznimnu važnost učinkovitog iskorištavanja resursa za održivost i suverenost gospodarstva EU.

Naime, kako je navedeno na skupu, prema podacima Europske agencije za okoliš (EEA), svaki građanin EU-a godišnje troši 14,1 tonu materijala (domaća potrošnja sveukupnog materijala po stanovniku) i proizvodi oko pet tona otpada. Iako je učinkovito iskorištavanje resursa u EU-u 2,5 puta veće od svjetskog prosjeka, model kružnog gospodarstva donosi dodatne mogućnosti smanjivanja otpada i unapređenja proizvodnje.

Od recikliranog materijala 11,8 posto sirovina koje su se 2023. koristile u gospodarstvu EU

Pritom je istaknuto i kako se kružnim modelom gospodarstva rješavaju oba problema - dijeljenjem, iznajmljivanjem, ponovnom uporabom, popravkom, obnovom i recikliranjem proizvoda produljuje se njihov životni vijek i maksimalno se smanjuje nastali otpad. Prema procjenama EEA-e , čak 11,8 posto sirovina koje su se 2023. koristile u gospodarstvu EU-a potjecalo je od recikliranog materijala.

Predsjednik europske mreže RREUSE Matthias Neitsch i zamjenica direktora Jana Žůrková predstavili su rezultate poslovanja te mreže koja okuplja 34 organizacije s oko 120.000 zaposlenika, volontera i vježbenika koje na principima kružnog modela gospodarstva posluju u 22 države.

Prema podacima, ukupni promet tih organizacija lani je iznosio čak 1,33 milijardu eura, a njihove proizvode kupuje oko 40 milijuna ljudi u 2800 trgovina. Iako se bave recikliranjem i ponovnom upotrebom iz dvadesetak izvora materijala (od građevinskog materijala, plastike, metalnog otpada do sportske opreme), organizacije RREUSE najviše u ponovnu uporabu vraćaju odbačeni elektronički materijal, namještaj, male kućanske proizvode uključujući knjige, diskografska izdanja i igračke, a daleko najviše tekstil. Konkretno, lani je od 450.000 tona prikupljenog tekstilnog otpada čak 60.000 tona ponovno vraćeno u upotrebu.

Upravo kao dobar primjer vraćanja u upotrebu odbačenog tekstila i u europskim razmjerima, istaknut je domaćin i suorganizator skupa - čakovečka Humana nova - zadruga s oko 60 zaposlenika i čak 2,4 milijuna eura prihoda, ujedno i članica mreže RREUSE. Kao primjer uspješnog društvenog poduzeća Humana Nova i kroz model kružnog gospodarenja viškovima tekstila ostvaruje ciljeve radne integracije skupina s težim pristupom tržištu rada. Prema predstavljenim podacima, godišnje prikupi gotovo 800 tona tekstila iz čitave Hrvatske, te ga kroz različite modele i kanale stavlja u ponovnu upotrebu, umjesto da završi na otpadu.

''Kružno gospodarstvo u Hrvatskoj itekako može biti isplativ poslovni model i održiv model poslovanja. Možda neće donositi milijune profita, ali će itekako dizati kvalitetu života lokalnoj zajednici'', kazao je upravitelj i suosnivač društvenog poduzeća Humana Nova Ivan Božić, ujedno i član upravnog odbora mreže RREUSE te drugi najbolji menadžer društvenog poduzeća u Europi u 2022. Božić je potvrdio i da to društveno poduzeće redovno ostvaruje dobit koja se reinvestira u nova radna mjesta, poboljšanja starih te se ulaže u nove strojeve i opremu. S druge strane, upozorava na potrebu stvaranja povoljnijih uvjeta za društvena poduzeća, odnosno donošenje političkih, regulatornih i financijskih mjera koje društvenoj i kružnoj ekonomiji omogućuju stvaran rast i razvoj.

Dok se ključne europske inicijative – poput Akta o kružnom gospodarstvu (Circular Economy Act) i Akcijskog plana za društvenu ekonomiju (Social Economy Action Plan) – razvijaju i napreduju, naš će fokus biti na pretvaranju težnji u konkretne uvjete za stvarne promjene na području društvene kružnosti, istaknuo je Božić.

''Malo kasnimo, ali iskreno se nadam da će do kraja godine biti donesen Zakon o kružnom gospodarstvu'',  zaključio je.